U Bosna i Hercegovina najveći broj zaposlenih koncentriran je u prerađivačkoj industriji i trgovini, koje zajedno čine okosnicu tržišta rada.
Ipak, najnoviji podaci pokazuju blagi pad ukupne zaposlenosti, što stručnjaci povezuju s izostankom investicija i strukturnim problemima u gospodarstvu.
Prema podacima Agencija za statistiku BiH, početkom ove godine u zemlji je bilo zaposleno 850.095 osoba, od čega 390.182 žene.
U odnosu na prosinac 2025. godine, broj zaposlenih smanjen je za 0,5 posto, dok je broj zaposlenih žena pao za 0,3 posto. To znači da je u samo mjesec dana bez posla ostalo gotovo 4.500 radnika.
Najveći broj zaposlenih i dalje bilježi prerađivačka industrija sa 160.026 radnika, dok je trgovina na veliko i malo, uključujući popravak motornih vozila i motocikala, zapošljavala 157.996 osoba. Ove dvije djelatnosti zajedno zapošljavaju više od 318 tisuća ljudi.
Slijede javna uprava i obrana sa 77.086 zaposlenih, obrazovanje sa 72.474 te sektor zdravstvene i socijalne zaštite s 63.221 radnikom.
Značajan broj zaposlenih bilježe i ugostiteljstvo (42.469), građevinarstvo (42.097) te prijevoz i skladištenje (39.323).
U sektoru informacija i komunikacija zaposleno je 29.891 osoba, dok stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti zapošljavaju 27.760 radnika.
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti imaju 20.499 zaposlenih, a financijski sektor i osiguranje 19.079.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov zapošljavali su 18.796 osoba, dok su ostale uslužne djelatnosti imale 18.106 radnika.
U energetskom sektoru (proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom i parom) radilo je 17.862 ljudi, a u umjetnosti, zabavi i rekreaciji 15.142.
Rudarstvo i vađenje kamena zapošljavali su 14.847 osoba, dok je u sektoru opskrbe vodom, upravljanja otpadom i zaštite okoliša bilo zaposleno 13.645 radnika. Najmanje zaposlenih zabilježeno je u poslovanju s nekretninama, svega njih 3.316.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju kako trenutna struktura zaposlenosti nije dugoročno održiva. Igor Gavran ističe da jedino industrija, odnosno proizvodnja konkretnih i tehnološki naprednih proizvoda, može generirati stabilan i održiv ekonomski rast.
“Sektor poljoprivrede morao bi imati znatno veći broj zaposlenih i veću proizvodnju nego što je to danas slučaj. Bez snažne domaće proizvodnje, gospodarstvo ostaje ovisno o uvozu i stranoj robi”, upozorio je Gavran.
Dodaje kako pad zaposlenosti nije iznenađenje te da bi se bez novih ulaganja negativni trend mogao nastaviti. Posebno je istaknuo izazove poput gašenja industrije čelika, rasta troškova u poljoprivredi te problema domaćih prijevoznika zbog ograničenja boravka u Europskoj uniji.
Podaci tako potvrđuju da, unatoč velikom broju zaposlenih u trgovini, ključ razvoja gospodarstva i dalje ostaje u jačanju proizvodnih sektora i domaće poljoprivrede.
Vrisak.info
