U sjedištu JP Autoceste FBiH u Mostaru danas je potpisan ugovor o grantu Europske unije u iznosu od 10,7 milijuna eura, koji je namijenjen pripremi izgradnje dionice Mostar sjever – Mostar jug na Koridoru Vc. Riječ je o jednoj od tehnički najzahtjevnijih trasa na ovom paneuropskom prometnom pravcu kroz Bosnu i Hercegovinu.
Ugovor su potpisali direktor Autocesta FBiH Denis Lasić i direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Srednju i Jugoistočnu Europu Charlotte Ruhe, a svečanosti je nazočila i Antonella Di Sandri iz Delegacije EU u BiH.
”Dionica Mostar sjever – Mostar jug jedna je od najzahtjevnijih na cijelom Koridoru, i zahvaljujući ovim sredstvima imamo mogućnost kvalitetno pripremiti projekt prije početka radova na terenu”, izjavio je Lasić.
Grant sredstva, osigurana putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), bit će iskorištena za izradu dokumentacije, nadzor i provedbu izgradnje. Europska unija dosad je za ovu dionicu osigurala ukupno 155,9 milijuna eura bespovratne pomoći, dok će se preostala sredstva osigurati putem kredita EBRD-a i komercijalnih zajmova.
„Potpisivanje današnjeg ugovora važan je korak u ubrzanju završetka Koridora Vc. Europska unija ostaje posvećen partner Bosni i Hercegovini, pružajući ključnu podršku koja donosi konkretne koristi lokalnim zajednicama kroz poboljšanu prometnu povezanost, kraće vrijeme putovanja i veću sigurnost. Ukupno je osigurano 870 milijuna eura bespovratnih sredstava za Koridor Vc, što pokazuje našu predanost europskoj budućnosti BiH“, izjavila je Di Sandri.
Dionica u duljini od 13,8 kilometara obuhvaća 11 mostova, 6 tunela, više nadvožnjaka i potputnjaka, kao i Centar za kontrolu i upravljanje prometom (COKP). Proteže se od čvora Mostar sjever (Kutilivač) do Mostar jug, u blizini Blagaja.
Upozorenja iz 2022. o mogućem iseljavanju
Još tijekom javne rasprave 2022. godine o Studiji utjecaja na okoliš za dionicu Mostar sjever – Mostar jug, stanovnici južnih mostarskih naselja izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog predložene trase.
Mještani naselja Kuti, Vrapčići i Gornji Vrapčići tada su upozorili kako bi izgradnja autoceste u neposrednoj blizini njihovih domova mogla dovesti do pogoršanja životnih uvjeta, narušavanja zdravlja, pojačane buke, zagađenja, te u konačnici do iseljavanja lokalnog stanovništva.
Predsjednik Eko udruženja “Kuti”, Aner Omanović, istaknuo je kako je to područje već opterećeno brojnim drugim projektima – poput vjetroparka Pločno, kamenoloma, solarnih elektrana i odlagališta otpada Uborak – te da bi izgradnja autoceste dodatno pogoršala situaciju i potaknula migracije.
Aktivistica Maja Roso Popovac tada je kritizirala izbor trase, naglašavajući kako je upravo ta varijanta ranije ocijenjena kao jedna od najmanje prihvatljivih, ali je kako je rekla ipak odabrana zbog političkih interesa. Upozorila je da “ni jedna politika nema pravo krojiti zdravlje ljudi” te pozvala na veću transparentnost i uključivanje javnosti u proces odlučivanja.
Slične primjedbe iznio je i Ethem Čustović iz Udruženja “Jer nas se tiče”, naglasivši kako lokalno stanovništvo nema dovoljno informacija o projektu – osobito kada je riječ o točnom prolasku trase, priključnim cestama i načinu odlaganja građevinskog otpada.
Javnu raspravu organiziralo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma u suradnji s JP Autoceste FBiH. Premda su iz Ministarstva poručili kako će sve primjedbe biti razmotrene sukladno zakonskoj proceduri, mještani su nakon rasprave ostali s dojmom da su brojna pitanja ostala bez konkretnih odgovora.
Vrisak.info
