Masovna izgradnja solarnih elektrana na brdima na području Hercegovine ugrožava povijesnu baštinu koja svjedoči o četiri tisućljeća staroj civilizaciji, upozorio je pročelnik studija Arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc. Tino Tomas.
Gostujući u programu RTV Herceg-Bosne iz Mostara Tomas je istaknuo kako su najugroženiji objekti brojne kamene gomile i gradine koje teški strojevi ravnaju za izgradnju solarnih elektrana.
Najprije su ti objekti bili ugroženi kada je prije pet godina počela masovna sadnja smilja, a dodatno se intenziviralo postavljanjem elektrana koje koriste sunčevu energiju kao izvor.
„Svugdje u svijetu prije takvih aktivnosti provode se arheološke studije o utjecaju na baštinu. Nažalost naše institucije su devastirane“, rekao je Tomas za RTV Herceg-Bosne. Pojasnio je kako najveću odgovornost za uništavanje povijesne baštine snose institucije koje izdaju potrebne dozvole za gradnju.
„Zato naše društvo i smatraju zaostalim“, istaknuo je Tomas. Pojasnio je kako kamene gomile i gradine predstavljaju očuvane, posebne prapovijesne krajolike stare i do četiri tisuće godina.
Po njegovim riječima očuvanje gradina i gomila, te drugih povijesnih lokaliteta predstavlja odličan temelj za razvoj turizma, javlja HINA.
Desetine solarnih elektrana gradi se na području više općina i gradova u Hercegovini budući je povrat ovih investicija razmjerno kratak.
Vlasti Hercegovačko-neretvanske županije pokrenule su mapiranje lokaliteta za izgradnju sunčanih fotonaponskih elektrana.
I vlasti grada Mostara najavile su kako kao prva jedinica lokalne samouprave u BiH planiraju izgraditi solarnu elektranu instalirane snage od 60 megawata kako bi smanjili vlastite troškove za električnu energiju, te povećali proračunske prihode.
Vrisak.info