Mnogi događaji iz vremena bivše Jugoslavije i desetljećima nakon njezina raspada nastavljaju golicali maštu javnosti.
Među njima posebno mjesto zauzima pogibija Džemala Bijedića, predsjednika Saveznog izvršnog vijeća SFRJ i jednog od najutjecajnijih političara tog doba, čija je smrt 1977. godine ostala obavijena velom tajne.
Večernji list je podsjetio na tekst novinara Gorana Sudara iz 2020. godine, u kojem se rekonstruira kobni dan za kojeg će mnogi kasnije reći da je označio početak kraja Jugoslavije.
Kobni let iznad Kreševa
Tog 18. siječnja 1977. godine u Zračnoj luci Batajnica vladala je velika gužva. Jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito kretao je na put u Libiju, a okupila se gotovo cjelokupna politička elita zemlje, među njima i Džemal Bijedić, Titov bliski suradnik i prijatelj.
Nakon Titova odlaska, Bijedić se iz civilne zračne luke Surčin uputio prema Sarajevu zrakoplovom Learjet 25, kako bi prisustvovao sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista BiH.
Uz njega su u avionu bili supruga Razija, pratitelj i vozač Zijo Alikalfić, tajnik Smajo Hrle, domaćica rezidencije Anđelka Muzička, piloti Stevan Leka i Murat Hanić, te aviomehaničar Ilija Jevđenović.
No, zrakoplov nikada nije stigao na odredište. U poslijepodnevnim satima udario je u planinu Inač iznad Kreševa.
Šok za Jugoslaviju
Vijest o smrti tadašnjeg predsjednika Savezne vlade izazvala je šok i nevjericu diljem Jugoslavije. Agencija Tanjug prva je objavila da su svi putnici poginuli, a Tito se odmah vratio u zemlju kako bi prisustvovao pokopu u Sarajevu.
Službena verzija nesreće navodila je loše vremenske uvjete kao uzrok tragedije, a avion je, prema tim informacijama, udario u vrh planine, prepolovio se i eksplodirao. Međutim, vrlo brzo počele su se pojavljivati brojne sumnje i glasine.
Teorije zavjere i neodgovorena pitanja
Godinama su kružile priče o mogućoj sabotaži, političkoj pozadini nesreće, pa čak i o umiješanosti najviših krugova tadašnje vlasti.
Pojedini izvori tvrdili su da je Bijedić u dijelu političkog i vojnog vrha viđen kao mogući Titov nasljednik, što je nekima predstavljalo prijetnju.
Službena istraga zaključila je da je Learjet 25 letio čak 300 kilometara na sat brže od dopuštenog te da je tijekom prilaza Sarajevu napravio neuobičajeni manevar koji ga je odveo prema planini Inač.
Dodatne sumnje izazvala je izjava tadašnjeg šefa tehnike u bazi JNA, koji je tvrdio da je visinomjer bio namjerno pogrešno podešen.
Unatoč brojnim istragama, njihovi rezultati nikada nisu u potpunosti objavljeni. Obitelj Džemala Bijedića godinama je bezuspješno pokušavala doći do dokumentacije koja se čuva u Beogradu, što je dodatno potaknulo sumnje u službenu verziju događaja.
Karizmatični političar
Džemal Bijedić rođen je 1917. godine u Mostaru, a politički se afirmirao još prije Drugog svjetskog rata.
Tijekom NOB-a zauzimao je važne funkcije, a nakon rata postaje jedan od ključnih ljudi političkog života Bosne i Hercegovine i Jugoslavije.
Od 1971. godine, kao predsjednik Saveznog izvršnog vijeća, praktički je bio drugi čovjek države.
U narodu je uživao velik ugled zbog pragmatičnog i tolerantnog pristupa, osobito prema vjerskim i nacionalnim pitanjima, po čemu se razlikovao od većine tadašnjih jugoslavenskih političara.
Misterij koji traje
Nakon njegove smrti na čelo SIV-a došao je Veselin Đuranović, no pitanje što se doista dogodilo iznad Kreševa ostalo je bez konačnog odgovora.
U spomen-kući Džemala Bijedića u Mostaru danas se čuvaju ostaci zrakoplova u kojem je poginuo, kao i njegove osobne stvari.
Gotovo pola stoljeća kasnije, pogibija Džemala Bijedića i dalje ostaje jedna od najvećih političkih enigmi bivše Jugoslavije i tragedija koja ni danas ne prestaje izazivati zanimanje javnosti.
Vrisak.info
