Posljednji istup Kolinde Grabar-Kitarović u Briselu, tijekom kojeg je govorila o unutrašnjim pitanjima u BiH, sveučilišni profesor Slavo Kukić smatra pokazateljem retuđmanizacije Hrvatske.
“To je pokazatelj radikalnog skretanja Hrvatske u desni ekstremizam, kojim se ne pomaže Hrvatima u BiH”, kaže profesor Kukić za Vijesti.ba, analizirajući poruke hrvatske predsjednice nakon sastanka sa europskim zvaničnicima.
Grabar Kitarović je, podsjećamo, tijekom razgovora sa predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom govorila i o BiH.
“Izrazila sam zabrinutost zbog događanja u BiH. Hrvati moraju imati pravo na izbor svojih legitimnih političkih predstavnika. Nužna je reforma Izbornog zakona”, napisala je predsjednica Hrvatske na Twitteru.
Prema njenim riječima, Hrvatska zastupa politiku proširenja, “ali na temelju ispunjavanja apsolutno svih kriterija”.
Što se tiče BiH, Grabar Kitarović je kazala kako sada ima više razumijevanja za nastojanja da se promijeni izborni zakon.
“Postoji sve veće razumijevanje i usudila bih se reći da se malo ranije, nekoliko godina prije izbora, agresivnije krenulo u inzistiranje na promjenama u BiH, koje, naravno, mora provesti sama BiH, na promjenama Izbornog zakona i ispunjavanja europskih kriterija, možda danas ne bismo bili u ovakvoj situaciji”, rekla je hrvatska predsjednica novinarima.
S druge strane, profesor Kukić smatra da se na ovakav način pomoć sestrinskoj partiji HDZ-a Hrvatske u BiH, te interes njenog rukovodstva, želi predstaviti kao interes hrvatskog naroda.
“Ja kao Hrvat nemam šta drugo na to reći nego: ‘Tako vam svega, prestanite nam pomagati’”, kategoričan je Kukić.
Na pitanje da li hrvatska predsjednica ovakvim istupom zapravo prijeti BiH blokiranjem EU puta zbog Izbornog zakona, ovaj sveučilišni profesor ističe da se postavlja pitanje što Grabar Kitarović podrazumijeva pod “ispunjavanjem apsolutno svih kriterija”.
“Promjene Izbornog zakona i Ustava, koje ona sugeria, nisu europski kriteriji. Ako ih ona podrazumijeva europskim kriterijima, onda je apsolutno na krivom tragu. To su kriteriji 17. i 18. vijeka, a ne kriteriji EU i 21. vijeka, niti sistem europskih vrijednosti”, navodi Kukić.
