Kako raste broj oboljelih od COVID-19, mnogi zaraženi građani i članovi njihovih obitelji u nedoumici su – kome se obratiti nakon što test pokaže da su pozitivni na SARS-CoV-2, koliko traje izolacija cijepljenima, a koliko onima koji nisu, moraju li u izolaciju i članovi obitelji i koliko dana?
Nakon što test pokaže da je osoba koja ima simptome COVID-19 zaista i inficirana koronavirusom, ona o tome, kako kaže dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo Sarajevske županije, putem telefona obavještava svog liječnika obiteljske medicine.
Maska i distanca
– Uvidom u e-karton liječnik se informira kakav je cijepni status osobe i na osnovu toga, te kliničke slike koju pacijent ima, savjetuje dalje korake – koju terapiju izumati i treba li ga uputiti u Covid-ambulantu na snimanje pluća. U svakom slučaju zaražena osoba ne treba dolaziti u ambulantu obiteljske medicine.
Naravno, treba naglasiti da inficirana osoba, ukoliko mora otići do Covid-ambulante, treba nositi masku i držati distancu od dva metra od ostalih osoba – govori Kurtagić-Pepić. Što se tiče izolacije, ona za sve inficirane osobe koje su potpuno cijepljene (dvije doze), prema riječima epidemiologinje, traje sedam dana.
– Članovi obitelji zaražene cijepljene osobe, ukoliko su također cijepljeni, ali nemaju nikakve simptome infekcije, nastavljaju sa normalnim životom, s tim da nose maske i prate svoje zdravstveno stanje. Ako nisu cijepljeni, preporuča se izolacija. Naglasila bih da zaražena osoba treba biti izolirana u drugu prostoriju od ostalih ukućana ili po mogućnosti u drugi stan te da nema kontakte ni sa kim sedam dana od početka simptoma – govori Kurtagić-Pepić.
Onima koji nisu cijepljeni izolacija traje deset dana, s tim da konačnu odluku, kako kaže epidemiologinja, ipak donosi liječnik na osnovu trenutne kliničke slike i kompletnog zdravstvenog stanja osobe.
– To su okvirne preporuke, ali ono što treba naglasiti jeste da je svaki pacijent priča za sebe i da svakom pacijentu liječnik posebno pristupa te na osnovu njegovog trenutnog, ali i ranijeg zdravstvenog stanja, donosi konačnu odluku i o terapiji i o trajanju izolacije – objašnjava Kurtagić-Pepić.
Simptomatska terapija Kako je COVID-19 virusno oboljenje, liječenje je simptomatsko. – Ako osoba ima probavne smetnje, praćene proljevom, uključuje se nadoknada izgubljene tekućine.
Osobi se propisuju preparati koji su za to poput Linexa, Enterofuryla, a savjetuje se i dijeta. Ako pacijent povraća, potrebno je smiriti želudac, pa se, prema težini kliničke slike, uključuju Ranibos, Ranisan, Pylomid. I u ovom slučaju nadoknada tečnosti vrlo je važna. Za temperaturu se daju Paracetamol, a ukoliko temperatura ne spada (u 95 posto slučajeva kod COVID-19 Paracetamol djeluje), propisuje se Brufen. Diklofenak (Voltaren) se izbjegava – objasnila je Kurtagić-Pepić i dodala kako se pacijent, nakon što se simptomi infekcije povuku, ne mora ponovo testirati.
Epidemiologinja kaže kako ni u kom slučaju na svoju ruku ne treba uzimati antiobiotike. – Antibiotik može propisati samo liječnik i to u slučaju plućne infekcije, i to ne odmah, nego kasnije po procjeni ukoliko se radi o upali pluća što potvrđuje rentgen.
Osim medikamentozne terapije, inficirana osoba treba unositi što više vitamina, svježeg voća i povrća, ali i vitaminske preparate ako to liječnik savjetuje, i naravno što više tečnosti u vidu svježe cijeđenih sokova, biljnih čajeva i čiste izvorske vode – zaključila je Kurtagić-Pepić.
Vrisak.info
