Bolja zaštita vanjskih granica postala je prioritet za EU, no i Austrijanci kao novi predsjedatelji Vijećem EU na pitanje koju vanjsku granicu imaju na umu – onu schengenske zone ili onu Europske unije – upućuje na ovo prvo: “Ponajprije, mislimo na vanjsku granicu Schengena”, kaže visoki izvor austrijske vlade s kojim smo jučer razgovarali u Beču.
Ta opaska, baš kao i prošlotjedna izjava njemačke kancelarke o mogućem slanju njemačkih graničara na “vanjsku granicu u Sloveniju”, još jednom pokazuje koliko velike napore Hrvatska mora činiti da bi izbjegla opasnost da se dodatne barijere, kako fizičke tako i političke, podižu na hrvatsko-slovenskoj ili hrvatsko-mađarskoj granici. Politička kriza koja upravo traje u EU, sa svojim varijacijama od Njemačke do Italije, zapravo se može nazvati “operacijom spašavanja Schengena”, piše Večernji list.
A pred Hrvatskom je realna opasnost da se u toj operaciji, upravo zato što su svi fokusirani na spašavanje bezgranične zone u koju Hrvatska još nije primljena, stvore dodatne prepreke na vanjskoj granici Schengena između naše i susjednih dviju država članica Europske unije. Što je upravo suprotno logici i iskustvu koje su sve druge članice EU prije nas imale nakon svog ulaska u članstvo.
Iskusni hrvatski diplomati, upućeni i u ove rasprave koje se trenutačno vode u EU, u neslužbenim razgovorima kažu da nitko, ni pojedinac ni država članica, ne može mijenjati zaključke Europskog vijeća, koji jasno govore o “vanjskim granicama EU”, ne Schengena. Ali istovremeno i priznaju da mnogi u EU jesu “fokusirani na Schengen”. Upravo zato, kažu, Hrvatska intenzivno i vodi diplomatsku bitku u kojoj svim ostalim vladama i ministrima unutarnjih poslova u EU objašnjava važnost jačanja vanjske granice EU u Hrvatskoj, dakle one prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori.
I važnost podrške što bržem ulasku Hrvatske u Schengen. Ministar unutarnjih poslova Njemačke Horst Seehofer danas dolazi u Beč kako bi austrijskom kolegi Herbertu Kicklu objasnio što zapravo znači Seehoferov dogovor s kancelarkom Angelom Merkel o uspostavi tranzitnih centara za neregularne migrante na njemačko-austrijskoj granici
– Vidjet ćemo kakve su njihove mjere, ali jasno je da, onog trena kad Njemačka zaoštri na svojoj granici, Austrija mora uvesti iste mjere na svojim južnim granicama – rekao nam je jučer u Beču ministar prometa Norbert Hofer, inače nedavni kandidat desničarske stranke FPÖ za predsjednika Austrije.
Kako neslužbeno čujemo u bečkim kuloarima, austrijski dužnosnici lagano su ljutiti na Merkel i Seehofera jer su za njihov sporazum o tranzitnim centrima doznali iz Bilda. Nijemci se nisu potrudili ni najaviti tu novu mjeru Austrijancima, kojih se to i te kako tiče.
Kompromisno rješenje, kojim je Merkel željela izbjeći lančanu reakciju “zatvaranja” granica u nizu drugih država nakon Njemačke, tako bi na kraju moglo izazvati upravo takvu lančanu reakciju i novu uspostavu graničnih kontrola na prijelazima u zoni Schengena.
