Ovaj dan se obilježava od 1984. godine, a krenuo je u organizaciji Katoličke Crkve koja okuplja mlade ljude iz cijelog svijeta na susretu s papom na ovaj dan. „Svjetski dani mladih nisu neki odvojeni događaj, nego su dio većeg puta koji zahtijeva puno više od neke stručne priprave…“, jedna je od poruka pape Benedikta XVI. sa Svjetskog dana mladih 2016. godine. Zbog epidemije koronavirusa organizatori su odgodili ove godine ovaj susret.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 1999. godine donijela odluku da se 12. kolovoza obilježava kao Svjetski dan mladih.
Svjetski dan mladih je dan u kojem se podsjeća i motivira mlade da iskoriste mogućnosti koje imaju.
Različite organizacije pružaju podršku za realizaciju mnogih aktivnosti i projekata za ovu izdvojenu skupinu u društvu. Mogućnost odlaska iz zemlje, u ovom slučaju konkretno iz BiH, predstavlja na jednoj strani negativan trend a na drugoj priliku za razvoj i usavršavanje mladih osoba kako bi ostvarili svoj puni potencijal.
Na ovaj dan se počelo prethodnih godina redovno ukazivati na problem nezaposlenosti mladih, neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, nesigurna rada mjesta i primanja koja podsjećaju nadležne institucije da sustav nije prilagođen problemima s kojima se ova kategorija u društvu nosi. Brojne nevladine organizacije ukazuju na ove probleme.
Radi se dosta istraživanja na ove teme gdje se pokušava doznati kakav je stav mladih prema politici, aktivizmu i volontiranju, slobodi, obitelji i institucijama, o njihovom snalaženje na tržištu rada i današnjem digitalnom svijetu, koje su njihove vrijednosti u koje vjeruju.
Različitim kampanjama i inicijativama se pokušava doprijeti do mladih kako bi ih se potaklo na neko od djelovanja koje im se nudi u okviru istih.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mladih je „Angažman mladih za globalno djelovanje“ koji je prilično nejasan. Iz UN-a se navodi kako se želi istaknuti načine na koje angažman mladih na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou obogaćuje nacionalne i multilateralne institucije i procese, kao i izvlačenje pouka o tome kako se njihova zastupljenost i angažman u formalnoj institucionalnoj politici može značajno poboljšati. Mlade se promatra na način da ih se smješta u skupinu koja treba težiti promjenama ili su to bile nekad u prošlosti prethodne generacije, a pravo je pitanje zašto mlade osobe koje se ili obrazuju ili su tek došli na tržište rada nemaju ni resurse ni kapacitete kojima bi mogli napraviti neke nedefinirane promjene o kojima se govori u medijima.
Mlade se potiče i oni jesu dio mnogobrojnih organizacija ali postaju li takvi članovi aktivisti samo radi aktivizma jer konkretnih pomaka na bolje uvjete svakodnevnog života u BiH nema.
Vrisak.info