Bolovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine posljednjih je tjedana jedna od glavnih tema rasprave između poslodavaca, sindikata i vlasti. Nakon prijedloga Udruženja poslodavaca FBiH da se bolovanje koje financiraju poslodavci skrati s 42 na 15 dana, pojavile su se brojne reakcije i zabrinutost među radnicima.
Tim povodom Fokus je zatražio komentar federalnog ministra rada i socijalne politike Adnan Delić. On je potvrdio da broj dana bolovanja neće biti smanjen.
Bolovanje prema novim pravilima
“Institut bolovanja uređen je Zakonom o zdravstvenom osiguranju i posebnim pravilnikom koji uređuje pitanje trajanja i korištenja bolovanja”, naveo je Delić za Fokus.
Podsjetio je da je Ekonomsko-socijalno vijeće formiralo radnu skupinu koju čine socijalni partneri, predstavnici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike te Federalnog ministarstva zdravstva. Zadatak radne skupine je analizirati postojeći sustav i predložiti rješenja.
“Radna skupina je tijekom duljeg razdoblja analizirala sustav i zaključeno je da je najprimjerenije mijenjati pravilnik kojim se uređuje pitanje bolovanja”, rekao je Delić.
Strože kontrole i dodatni mehanizmi protiv zlouporaba
Prema njegovim riječima, planirane izmjene podrazumijevaju strožu i objektivniju kontrolu odobravanja bolovanja, jasnije procedure imenovanja povjerenstava i dodatne mehanizme nadzora.
“Predložene su određene korekcije postojećeg pravilnika koje podrazumijevaju strožu i objektivniju kontrolu odobravanja bolovanja, jasnije procedure imenovanja povjerenstava i dodatne mehanizme kontrole kako bi se smanjile zlouporabe koje su u prethodnom razdoblju uzele značajnog maha”, istaknuo je ministar.
Naglasio je, ipak, da broj dana bolovanja ostaje isti.
“Broj dana bolovanja neće se smanjivati i ostat će na postojećoj razini”, poručio je Delić.
Ključne promjene za bolovanje u FBiH
Bolovanje ostaje 42 dana. Planiraju se strože kontrole bolovanja, dok poslodavci traže izmjene, a sindikati upozoravaju na moguće posljedice skraćivanja razdoblja koje financiraju poslodavci.
Kako je trenutačno uređeno bolovanje u FBiH
Bolovanje, odnosno privremena spriječenost za rad, jedno je od osnovnih prava zaposlenih u Federaciji BiH i uređeno je Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH.
Pravo na bolovanje radnici ostvaruju u slučajevima bolesti, ozljede, liječenja, izolacije zbog zaraznih bolesti, njege člana obitelji ili pratnje pacijenta na liječenje.
Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani liječnik ili liječnička komisija, a naknada plaće isplaćuje se od prvog dana bolovanja.
Kada je riječ o trajanju, sustav razlikuje bolovanje do 42 dana i bolovanje dulje od 42 dana. Za prvih 42 dana trošak uglavnom snosi poslodavac, dok nakon toga naknadu refundira kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.
U slučaju ozljede na radu ili profesionalnog oboljenja, prava radnika dodatno su zaštićena, a naknada može trajati i dulje.
Kolika je naknada tijekom bolovanja
Prema važećim propisima, radnik tijekom bolovanja ima pravo na najmanje 80 posto osnovice plaće, a naknada ne može biti manja od minimalne plaće u FBiH.
U određenim slučajevima naknada iznosi 100 posto, i to kod ozljeda na radu, profesionalnih oboljenja, komplikacija u trudnoći ili transplantacije organa.
Poslodavci traže skraćenje bolovanja na 15 dana
Udruženje poslodavaca FBiH ranije je predložilo izmjene prema kojima bi poslodavci trošak bolovanja snosili samo prvih 15 dana, umjesto sadašnja 42 dana.
Poslodavci tvrde da jedan radnik u FBiH prosječno provede oko 25 dana godišnje na bolovanju, što smatraju velikim financijskim opterećenjem za tvrtke.
Navode i da su troškovi bolovanja u pojedinim slučajevima vrlo visoki, posebno za velike tvrtke. Zbog toga bolovanja nazivaju ozbiljnim poslovnim i sustavnim problemom.
Sindikati upozoravaju na moguće posljedice
S druge strane, sindikati upozoravaju da bi skraćivanje razdoblja koje financiraju poslodavci moglo dovesti do dodatnog pritiska na radnike i otežanog odobravanja bolovanja.
Iz Sindikat metalaca BiH poručili su da postoji bojazan kako bi kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja više vodili računa o financijama nego o zdravlju radnika.
“Mogli bismo imati situaciju da liječnici izbjegavaju produljavati bolovanja. Radnici bi se na posao vraćali bolesni i radno nesposobni”, upozorili su iz sindikata.
Dodaju kako bi posljedice posebno osjetili radnici u realnom sektoru, gdje su ozljede na radu i profesionalna oboljenja češći.
Otvorena pitanja o zaštiti osobnih podataka
Jedna od spornih tema je i prijedlog da poslodavci mogu tražiti dodatna pojašnjenja od liječnika ako sumnjaju na zlouporabu bolovanja.
Liječnica i zastupnica u Parlamentu FBiH Jasmina Bišćević-Tokić upozorila je da bi takvo rješenje moglo biti u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka BiH.
“Poslodavac može znati trajanje bolovanja i procjenu radne sposobnosti. Međutim, ne i detalje zdravstvenog stanja ili dijagnozu radnika”, pojasnila je.
Naglasila je da su medicinski podaci zakonom zaštićeni i predstavljaju liječničku tajnu.
Što slijedi?
O pitanju bolovanja i eventualnim izmjenama pravilnika nastavit će se razgovori unutar Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
Za sada je, međutim, jasno da se broj dana bolovanja u Federaciji BiH neće smanjivati. Ipak, planiraju se strože kontrole i dodatni mehanizmi kako bi se spriječile moguće zlouporabe sustava.
Vrisa.info
