Donosimo Vam intervju gospodina Rakušića za naš portal vrisak.info.
Vrisak.info: Mlada ste i politički aktivna osoba. Što mislite, kako mladi danas gledaju na politiku, kako Vi osobno gledate. Što promijeniti? Zašto politika i zašto HDZ?
Moram priznati kako sam politiku počeo pratiti još dok sam bio dijete i već tada sam prepoznao politički eros u sebi. Naime, riječ je vremenu stvaranja hrvatske države i obrane u Domovinskom ratu kada je dr. Franjo Tuđman pokazao što znači bezuvjetno se staviti na raspolaganje narodu i Domovini. To je i odgovor na vaše pitanje zašto HDZ, upravo zato što ću isti uvijek povezivati s prvim predsjednikom koji je na platformi nacionalne pomirdbe ostvario tisućljetni san uspostave suverene, samostalne i demokratske Republike Hrvatske.
Istina, većina mladih ima odioznost prema politici i doživljavaju je kao nečastan posao. To me ne čudi jer je u 28 godina naše mlade demokracije bilo puno negativnih primjera koji su kontaminirali javni diskurs i iskrivili percepciju o bavljenju ovim poslom. Pa ipak, najlakše je docirati sa strane, a ne nuditi rješenja. Smatram kako su upravo mladi pozvani društveno se angažirati i iskoristiti svoja znanja i talente u kreiranju boljeg, pravednijeg i uređenijeg društva. Jer ako se sposobni i moralni pojedinci neće baviti politikom onda će se istom baviti oni koji su nesposobni i nemoralni, zar ne?
Općenito ne volim generaliziranja, loših osoba ima u svim sferama, samo što ih je u javnim poslovima lakše uočiti.
Vrisak.info: Obnašate dužnost zamjenika gradonačelnika Grada Solina, grada koji je u posljednje vrijeme dosta prepoznat po projektima koji se financiraju iz EU fondova. Približite našim čitateljima kako u stvarnosti izgleda priprema i provedba jednog projekta. Imate li neki savjet za općine i županije u BiH, posebno one koje mogu raditi projekte prekogranične suradnje?
Hrvatska se ulaskom u Europsku uniju napokon vratila kući, naime naš narod povijesno baštini pripadnost mediteranskom i srednjeeuropskom civilizacijskom krugu. Neizmjerno sam sretan zbog toga i jedva čekam trenutak kada će i BiH postati dio europske obitelji. Nažalost, znam da to neće biti uskoro jer jedino stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor istinski žele ulazak BiH u EU.
Europski fondovi su vidljiva, opipljiva prednost članstva u navedenoj asocijaciji jer pružaju velike mogućnosti realizacije brojnih infrastrukturnih i tzv. „soft“ projekata. U Solinu smo imali sreću što je do nedavno kod nas radila predivna mlada osoba i moja draga prijateljica koja je sama pripremila i provela niz projekata, uključujući „Jadro- izvor života“, vrijednosti 24 milijuna kuna, a čija provedba će započeti u svibnju ove godine. Stoga sam stupanjem na dužnost zamjenika gradonačelnika zaduženog prvenstveno za EU fondove imao olakšan posao i nadovezao sam se na minuli rad, naravno nastavljajući i dalje prijavljivati nove projekte.
Trenutno u uredu za EU fondove imamo troje zaposlenika koji zajedno sa mnom rade na pripremi i provedbi projekata. Proces započinje detaljnim iščitavanjem poziva gdje je nužno detektirati tko su prihvatljivi prijavitelji, koje su prihvatljive aktivnosti, kakvi su imovinsko pravni odnosi i je li ostvarenje ciljeva poziva realno. Nakon toga kreće „brainstorming“ i odabir optimalne ideje koju harmoniziramo s uvjetima natječaja.
Mnogi misle kako je prijava na pozive kompleksna, vjerujte to je lakši dio posla. Puno teža je provedba kada moraš ispuniti sve što je u prijavnom obrascu napisano i što je kao takvo postalo dio ugovora. Stoga je neophodno pametno napisati prijavu i ne obavezati se na nešto što može kompromitirati realizaciju aktivnosti i ugroziti projekt. Srećom, u Solinu su zaposlene pedantne i marljive mlade osobe pa do sada nismo imali nikakvih većih problema.
Moj savjet bi bio: osnujte urede za EU fondove u općinama i razvojne agencije u županijama. Zaposlite mlade, školovane i ambiciozne ljude i pošaljite ih na edukacije za pripremu i provedbu EU projekata. Vjerujte, to zaista nije trošak već ulaganje koje će se vrlo brzo višestruko isplatiti. Evo, uskoro će izaći drugi poziv za dostavu projektnih prijedloga na trilaterali Hrvatska- Bosna i Hercegovina- Crna Gora 2014. 2020. Mogućnosti su velike, a grad Solin planira prijaviti dva projekta prekogranične suradnje, jedan u domeni revitalizacije i turiističke valorizacije kulturne baštine, a drugi u domeni energetskih ušteda (LED rasvjeta).
Vrisak.info: Aktivno pratite političku situaciju u BiH. Kako komentirate istu, posebice položaj Hrvata u ovoj zemlji?
Da, ponekad me znaju kritizirati kako više pratim političku situaciju u BiH nego u RH. Moj odgovor je uvijek isti: Hrvatska ima brojne probleme, ali to je ništa u odnosu na izazove s kojima se svakodnevno suočavaju BiH Hrvati. Majka mi je Hrvatica iz Livna i ponosan sam što su članovi moje obitelji kroz Hrvatsko vijeće obrane dali doprinos očuvanju hrvatskog i bošnjačkog nacionalnog korpusa i obrani BiH i Republike Hrvatske. Tim više boli što Hrvati kao konstitutivan narod imaju manja prava nego nacionalne manjine u zemljama zapadnih demokracija. Najveću odgovornost za sadašnje stanje imaju bošnjačke političke elite (eksplicitno bošnjačke i kvazi građanske opcije) koje unitarističkom politikom hrane secesionističke aspiracije Banja Luke, a Hrvate pretvaraju u građane trećeg reda jer im oduzimaju temeljna ljudska prava, kao što je pravo na legitimno političko predstavljanje, ili pravo na kanal na materinjem jeziku. Situacija definitivno nije dobra, stanje je neodrživo i jedino rješenje je povratak na načela Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, odnosno BiH je moguća jedino kao decentralizirana, federalna država u kojoj će nacionalno pitanje konstitutivnih naroda i svih građana biti apsolvirano. Uzor definitivno trebaju biti slične višenacionalne države kao što je Belgija ili Švicarska.
Geopolitička situacija nam nije naklonjena jer Turska ima neoosmanlijske pretenzije, Republika Srpska podršku Putina, a EU je troma, inertna i nema koherentnu politiku spram BiH. Rješenje vidim u snažnijem povezivanju s Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, pogotovo s novom administracijom u Bijeloj kući.
Vrisak.info: Slažete li se s konstatacijom kako prosječni građanin RH nije dovoljno upoznat s pitanjima i problemima sunarodnjaka u BiH? Je li za ovo pitanje kriva neinformiranost ili nezainteresiranost? Snose li krivicu mediji ili građani?
Nažalost, nije uopće upoznat. Tragedija je takvih razmjera da dobar dio građana RH misli kako Hrvati žive samo u Hercegovini, a kako je „Bosanac“ nacionalna, a ne geografska odrednica. Trudim se objasniti kako su Hrvati u BiH dio istog nacionalnog korpusa, a da su „Bosanac“ i „Hercegovac“ subetničke determinante, kao što su „Slavonac“ ili „Dalmatinac“. Većina građana primjerice ne razlikuje pojmove „Bošnjak“ i „Bosanac“.
Ne znam zašto je tome tako, meni je to sociološki fenomen. Krivci su svi, pogotovo političke elite koje nisu pomagale BiH Hrvatima, ili su otvoreno bile na liniji velikobošnjačkog unitarizma, kao recimo bivši predsjednik Mesić. Ove teme nikada nisu bile dio političkog mainstreama, razina političkog suicida ide toliko daleko da se hrvatske Vlade nisu angažirale oko procesa Šestorci, a u Haagu je Hrvatska optužena za agresiju u BiH! Možete li zamisliti takvo ponašanje primjerice države Izrael?
Mediji su također odigrali negativnu ulogu iako u zadnje vrijeme ipak vidimo pozitivne primjere kao što je Višna Starešina, Nino Raspudić, Ivan Pepić i Marijan Knezović.
Zato je zadatak svih nas koji obnašamo funkcije u RH aktualizirati hrvatsko pitanje na svim razinama i jedino sinergijskim djelovanjem svih političkih čimbenika hrvatskog naroda u RH i BiH možemo nešto postići. Nema predaje!
(www.vrisak.info)