Međunarodni gospodarski forum u Sankt Peterburgu (SPIEF) koji ove subote zatvara svoja vrata je u normalnim okolnostima mjesto susreta gospodarstvenika i političara iz stotinjak zemalja kako bi razgovarali o novim projektima u Rusiji. Barem kad je riječ o njemačkim gostima, tu je mnogo više riječ o nečem posve drugom: kako izdržati sve manje vrijednu rublju i sve manju kupovnu moć Rusa? Da li se potpuno povući? Samo dijelom? Ili izdržati koliko se može usprkos svim nevoljama, u nadi da će nevoljama jednog lijepog dana doći kraj?
Najbolji primjer je njemački i najveći europski lanac električnih i elektroničkih uređaja MediaMarkt: među 14 zemalja u kojima je prisutan donedavno mu je Rusija bila među najvažnijim tržištima, ali sad već pregovara o prodaji čitave svoje mreže trgovina u Rusiji. MediaMarkt je već zatvorio šest filijala – to je skoro svaka deseta u Rusiji, a i ostale će prodati svom ruskom konkurentu „M. Video”. To ipak neće značiti potpuno povlačenje s toga tržišta jer će dio cijene biti manjinski udio u ruskoj tvrtki.
Uvijek će ostati oni plićeg džepa
Ali njemački trgovac i tvrtka Ceconomy AG koja upravlja tom mrežom u Rusiji je izgubio strpljenje: kada je riječ o uređajima za domaćinstvo, nema tome dugo da je Rusija bila glavno tržište Europe. Na primjer, čak i jedan Sony je čitavu Europu „pokrivao” preko Rusije. Ta vremena su davno prošla: osim slabe rublje su tu i sankcije koje su SAD ovog travnja još više pooštrile. A to onda govori i da će Rusi imati većih briga nego što je kupovina novog televizora.
Njemački trgovački lanac Otto Group se tek dijelom povlači iz Rusije. U travnju je objavio kako će već do ljeta obustaviti svoje internetske trgovine otto.ru i kasnije akviriranu quelle.ru, a bit će prekinuta i kataloška prodaja što je još u doba Sovjetskog Saveza tamo bio pojam za sebe. Ali kataloška prodaja odumire sama od sebe u doba interneta, a kupci razmišljaju o svakom izdatku.
Zato će i Otto zapravo svoju nazočnost u Rusiji usredotočiti na one plićih džepova: ostaje ionako najvažnija internetska trgovina tog trgovca bonprix.ru koji upravo i nudi povoljne proizvode i vlastiti brend odjevnih predmeta Witt. Povrh toga, u Rusiji ostaje i njegova tvrtka eSolutions koja nudi logističke i usluge marketinga i informatike tamošnjim tvrtkama.
Jer baš kao što je sve veći problem prodati skupe kućanske uređaje, tako je problem i s ne baš jeftinim lifestyle proizvodima tvrtke kao što je Adidas. Upravo je ta njemačka tvrtka ne tako davno polagala goleme nade u to tržište i Rusiju je svrstala među tri svoja ključna tržišta, pored Sjeverne Amerike i Kine. Nema tome niti deset godina kako je najavila kako će povećati broj svojih trgovina u zemljama nastalim od SSSR-a s tada već 800 na čak 1.200 jer je u Rusiji i ostvarivala oko 10% prihoda čitavog koncerna.
„Držati liniju”
To je prošlost: sad s toga tržišta dolazi još jedva 3% svjetske dobiti, a i trgovine se zatvaraju – u međuvremenu ih je ostalo oko 600. No na upit Deutsche Wellea, Adidas priznaje kako mu Rusija više nije toliki prioritet, ali i ne želi govoriti o svojim budućim planovima za tu zemlju.
„Izdržati” je očito parola i u njemačkoj tvrtki Metro AG koja priznaje kako je uložila previše truda i troška da bi se samo tako povukla iz Rusije. Metro ima 89 filijala u 50 regija Ruske Federacije – osobito je delikatno pitanje trgovine ove njemačke tvrtke na Krimu, jer je njegovom aneksijom tvrtka “preselila” iz Ukrajine u Rusiju. Priznaje i da je u doba potrošačkog zanosa u Rusiji učinila i mnogo grešaka i dijelila iskaznice šakom i kapom, bez obzira imao li netko tvrtku. Ali time je bila uvučena u ionako sad bespoštednu borbu u „običnoj” maloprodaji u Rusiji tako da se sad trudi promijeniti poslovni smjer: vratiti se poduzetnicima kao mušterijama, malim i srednjim poduzećima, ugostiteljima i vlasnicima malih trgovina. U centrali Metroa je poznato kako upravo takve tvrtke u Rusiji imaju sve više problema kako bi preživjele, ali to je njegova osnovna djelatnost kojoj se želi vratiti u Rusiji. Shodno tome, ne samo da ne razmišlja o zatvaranju, nego će možda otvoriti i nove trgovine.
Jer kad se postavi pitanje, da li sve prodati u bescjenje obzirom na trenutno stanje u Rusiji ili se nadati boljim danima – nada uvijek umire posljednja.
dw.com
