Države članice Europske unije izgubile su oko 150.000 radnih mjesta zbog outsourcinga u razdoblju od 2021. do 2023. godine, što je gotovo tri puta više od broja radnih mjesta stvorenih istim procesom, pokazuje novo istraživanje Eurostata provedeno tijekom 2024. godine.
Istraživanjem su obuhvaćene 22 članice EU-a, dok su Hrvatska, Slovenija, Estonija, Cipar i Luksemburg izuzeti sukladno Uredbi o europskoj poslovnoj statistici.
Podaci ukazuju na snažan negativan učinak međunarodnog preseljenja poslovnih funkcija na tržište rada, osobito u srednjoj Europi.
Prema analizi podataka koju je proveo think-tank Europe in Motion, Poljska i Mađarska bilježe posebno nepovoljan omjer, u tim je državama outsourcing ukinuo deset puta više radnih mjesta nego što ih je stvorio.
Još nepovoljnija situacija zabilježena je samo u Finskoj, koja je, uz izuzetak Malte, imala čak 15 puta više izgubljenih nego novootvorenih radnih mjesta.
U apsolutnim brojkama prednjači Njemačka, s neto gubitkom od oko 50.000 radnih mjesta, daleko ispred ostalih velikih gospodarstava. Francuska je izgubila približno 5.000 radnih mjesta, dok je Italija zabilježila relativno mali deficit od oko 1.000.
Eurostat ističe kako najveći udio međunarodnog outsourcinga imaju mala i otvorena gospodarstva s visokim troškovima rada. Na vrhu ljestvice nalazi se Slovačka s 11 posto poduzeća uključenih u takve procese, slijede Irska s 10 posto te Danska s devet posto.
Unatoč negativnom ukupnom trendu, postoje i iznimke. Samo su tri države EU-a zabilježile više stvorenih nego izgubljenih radnih mjesta zbog preseljenja poslovnih funkcija.
Irska je vodeća s neto dobitkom od gotovo 5.000 radnih mjesta, dok je Češka ostvarila nešto više od 800, a Španjolska gotovo 300 novih radnih mjesta.
Kao glavni razlog outsourcinga poduzeća navode uštede na troškovima rada (34 posto), zatim smanjenje ostalih operativnih troškova (28 posto) te fokusiranje na osnovnu djelatnost (20 posto).
Kad je riječ o destinacijama, gotovo 73 posto poduzeća preselilo je svoje poslovne funkcije u druge članice EU-a, dok je Indija glavna lokacija izvan Unije. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i SAD zajedno te Kina.
Najveći broj izgubljenih radnih mjesta zabilježen je u proizvodnji robe i materijala (gotovo 54.000) te u administrativnim i upravljačkim poslovima (33.818).
Ipak, upravo su ti sektori zahvaljujući outsourcingu otvorili i nova radna mjesta unutar EU-a – oko 12.700 u administraciji i približno 13.000 u proizvodnji.
Proporcionalno gledano, najpogođeniji je IT sektor, koji je izgubio više od 15.000 radnih mjesta, odnosno oko 0,5 posto ukupne zaposlenosti, a slijedi istraživanje i razvoj s padom od 0,4 posto.
Istodobno, ti su sektori zabilježili i najveće relativne dobitke: međunarodnim pribavljanjem usluga stvoreno je 3.135 radnih mjesta u istraživanju i razvoju te 6.869 u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji.
Istraživanje Eurostata tako otkriva složenu sliku outsourcinga u EU-u. To je proces koji istodobno donosi racionalizaciju troškova i tehnološke dobitke, ali i značajne gubitke radnih mjesta, osobito u tradicionalnim industrijama i zemljama s većim troškovima rada.
Vrisak.info
