Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u 2025. godini premašio je 14 milijardi konvertibilnih maraka, pokazuju najnoviji podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH).
Rast deficita nastavljen je i prošle godine, čime je potvrđen dugogodišnji trend veće vrijednosti uvoza u odnosu na izvoz.
Prema podacima UNO BiH, tijekom 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je robe u vrijednosti od 31,65 milijardi KM, dok je izvoz iznosio 17,54 milijarde KM. Razlika između uvoza i izvoza rezultirala je deficitom od 14,11 milijardi KM.
Podaci pokazuju da deficit raste iz godine u godinu. Tijekom 2024. godine vanjskotrgovinski deficit iznosio je 13,82 milijarde KM, uz izvoz od 16,61 milijardu KM i uvoz od 30,43 milijarde KM.
Godinu ranije, 2023., deficit je bio 12,90 milijardi KM, dok je izvoz iznosio 17,05 milijardi KM, a uvoz 29,95 milijardi KM.
Najviše se uvozila energija i industrijska oprema
Kada je riječ o strukturi uvoza, Bosna i Hercegovina je tijekom 2025. godine najviše uvozila mineralna goriva, mineralna ulja i proizvode njihove destilacije, bitumenske tvari i mineralne voskove, u ukupnoj vrijednosti od 3,6 milijardi KM.
Slijede nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi te aparati i mehanički uređaji i njihovi dijelovi, čiji je uvoz iznosio 2,81 milijardu KM.
Električni strojevi prednjače u izvozu
S druge strane, izvoz je bio najizraženiji u sektoru električnih strojeva i opreme, uključujući dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka i slike, u vrijednosti od 1,59 milijardi KM.
Značajan izvoz ostvaren je i kod nuklearnih reaktora, kotlova, strojeva te mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, u ukupnom iznosu od 1,40 milijardi KM.
Hrvatska najveći trgovinski partner
Promatrano po zemljama, Bosna i Hercegovina je najviše robe uvezla iz Hrvatske, u vrijednosti od 5,9 milijardi KM, zatim iz Srbije (4,17 milijardi KM) i Njemačke (2,65 milijardi KM).
Istodobno, Hrvatska je bila i najveće izvozno tržište za proizvode iz BiH, s plasmanom od 3,09 milijardi KM. Slijede Njemačka s 2,49 milijardi KM i Srbija s 1,9 milijardi KM izvoza.
Ekonomski analitičari upozoravaju da kontinuirani rast vanjskotrgovinskog deficita ukazuje na potrebu jačanja domaće proizvodnje i izvozne konkurentnosti, kako bi se smanjila ovisnost zemlje o uvozu i poboljšala ukupna ekonomska stabilnost.
Vrisak.info
