Agencija za sigurnost hrane BiH s partnerima okupila je stručnjake raznih profila na skupu upriličenom u Svjetskom tjednu podizanja svijesti o antimikrobnoj rezistenciji.
Cilj je potaknuti dijalog i suradnju ključnih aktera u BiH kako bi se zajednički radilo na jačanju svijesti, racionalnijoj primjeni antimikrobnih sredstava i ostalim mjerama za suzbijanje antimikrobne rezistencije. Antimikrobna rezistencija je rastuća globalna prijetnja za zdravlje ljudi, prehrambene sustave, okoliš i ekonomiju.
To je prirodni proces koji se kroz vrijeme razvija uslijed genetskih promjena kod patogenih bakterija. Međutim, zbog zloupotrebe i prekomjerne upotrebe antibiotika u liječenju infekcija kod ljudi, životinja i biljaka došlo je do ubrzanog razvoja AMR.
To dovodi do sve težeg liječenja bakterijskih infekcija, a pojedine medicinske procedure i tretmane (poput kirurških zahvata, carskog reza i kemoterapije) čini rizičnijim.
Ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH Sanin Tanković nada se da će s ovog skupa biti poslana poruka nositeljima vlasti i široj javnosti o problemu antimikrobne rezistencije, kao vodećem globalnom problemu za ljudsko zdravlje. Ističe da antibiotike treba uzimati isključivo na preporuku ordinirajućeg liječnika, a što se tiče hrane, uvijek postoji mogućnost da ostanu ostaci antibiotika u hrani životinjskog i biljnog podrijetla.
Zato se vrše redovite kontrole, različiti monitorinzi, da bi to bilo svedeno na najveći mogući minimum.
“Uvijek postoji rizik da se pojede komad hrane koja sadrži antibiotike. Međutim, ako se to kontinuirano radi (ako se ne kontrolira), može izazvati problem koji se zove antimikrobna rezistencija i da bolesti koje su bile banalne u prošlosti postanu fatalne za zdravlje ljudi” naglasio je u izjavi medijima.
Tanković objašnjava da se na različitim razinama vlasti vrše različite vrste kontrole proizvoda životinjskog i biljnog podrijetla (monitoring, kontrole na granici, kontrole na mjestu istovara roba, na mjestu proizvodnje roba). Sa zdravstvenog aspekta vrše se određena ispitivanja na rezistenciju antibiotika. Mirza Palo iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH ističe da će antimikrobna rezistencija biti najveći javnozdravstveni problem u budućnosti. Zbog toga treba raditi, kako u populaciji tako i među zdravstvenim radnicima.
“Građani mogu doprinijeti, ali moramo imati sustavna rješenja koja se tiču zdravstvenog sektora. Moramo imati ograničenja, radimo u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj da uspostavimo mjere koje su prepoznate u svijetu i koje uspijevaju smanjiti upotrebu antibiotika u humanom odnosno zdravstvenom sustavu” kazao je.
Prema njegovim riječima, trenutačno BiH i zemlje zapadnog Balkana troše dvostruko više antibiotika po glavi stanovnika nego što je prosjek u Europskoj uniji. Tako da je cilj da se to ograniči i svede na minimum.
“Svijest među građanima postoji, ali može se unaprijediti još više. Također, isto tako moramo raditi sa zdravstvenim profesionalcima kako bismo imali manje propisanih lijekova. Možemo odgoditi početak terapije antibiotikom dok ne vidimo koji je uzročnik (bakterija ili virus) bolesti. Važno je i ograničiti upotrebu lijekova, odnosno da se ne može lako doći do antibiotika” kazao je Palo, prenosi Fena.
Profesor dr. Zaim Jatić ističe da primarna zdravstvena zaštita i obiteljska medicina propisuju više od 80 posto svih propisanih antibiotika. Iz dugogodišnjeg iskustva rada s pacijentima u tom sustavu doživio je velike promjene u stavovima pacijenata prema antibioticima.
Vrisak.info
