U Bosni i Hercegovini sve je više umirovljenika koji, unatoč godinama staža i formalnom izlasku s tržišta rada, nastavljaju raditi kako bi osigurali dostojanstven život. Razlozi su brojni, ali jedan se nameće kao ključni – niske mirovine koje u mnogim slučajevima nisu dovoljne ni za osnovne životne troškove.
Zasnivanje radnog odnosa
Prosječna mirovina zaostaje za rastućim cijenama hrane, režija i lijekova. Upravo zbog toga mnogi umirovljenici se nakon odlaska u mirovinu ponovno vraćaju radu, bilo kroz formalno zaposlenje, bilo kroz povremene poslove. Zakon u većem dijelu BiH dopušta rad uz starosnu mirovinu, što dodatno otvara prostor za angažman starijih osoba. Poslodavci često cijene njihovo iskustvo i odgovornost, pa su spremni ponuditi fleksibilne uvjete rada. Nakon niza izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, građani se i dalje pitaju tko zapravo može istodobno raditi i primati mirovinu.
“Korisnici starosne mirovine, prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH, kao i korisnici koji su pravo na mirovinu ostvarili prema posebnim propisima, mogu raditi i istodobno primati mirovinu. Iznimka su korisnici obiteljske i invalidske mirovine, kojima se u slučaju zasnivanja radnog odnosa ne isplaćuje mirovina. Točnije, za vrijeme trajanja osiguranja isplata mirovine se obustavlja”, objasnili su iz Federalnog zavoda za mirovinsko osiguranje za Faktor.
U FBiH starosna mirovina može se ostvariti pod uvjetom najmanje 15 godina staža osiguranja i navršenih 65 godina života ili pak s 40 godina staža osiguranja bez obzira na starosnu dob.
Najnovijim izmjenama Zakona o MIO usklađene su i odredbe Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja, pa tako i branitelji koji ostvare mirovinu po toj osnovi sada mogu raditi i istodobno primati mirovinu, što ranije nije bilo omogućeno. A njima će rad uz mirovinu svakako trebati. Naime, izmjenama Zakona o MIO nisu oštećeni samo razvojačeni branitelji, koji u ovoj godini idu u starosnu mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života, već i branitelji koji imaju najmanje 20 godina staža, a nemaju minimalno tri godine u obrani zemlje, prenosi Večernji list.
Umirovljeni branitelji
Branitelji koji u ovoj godini odu u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života imat će mirovinu 434 KM, za 230 KM nižu od minimalne, koja je 666,72 KM, a sve “zahvaljujući” izmjenama članka 81. Zakona o MIO koji se odnosi na izračun najniže starosne mirovine. Branitelji koji odu u mirovinu s najmanje 20 godina staža, a nemaju minimalno tri godine u obrani zemlje, pa se umirove sa 65 godina života, imat će mirovinu 470 KM. Prije izmjena i dopuna Zakona o MIO, osobe koje su općenito odlazile u starosnu mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života imale su pravo na minimalnu mirovinu. Ona je sada 666,72 KM. Ako branitelj ima te tri godine rata i minimalno 20 godina staža, može otići u mirovinu po prijevremenom povoljnijem umirovljenju i njegova mirovina ne može biti niža od minimalne, koja je sada 666,72 KM.
RVI stječu pravo na starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu mirovinu kada navrše 55 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, u iznosu najniže mirovine. Dakle, RVI kojima je utvrđen status RVI (najmanje 20%) imaju pravo na starosnu mirovinu ako ispunjavaju uvjete u pogledu mirovinskog staža, odnosno godina života i mirovinskog staža, te to pravo ostvaruju u iznosu najniže mirovine.
Vrisak.info
