”Dragan Čović dobio je jednoglasnu potporu Predsjedništva stranke da službeno bude kandidat za još jedan mandat na čelu HDZ-a BiH na stranačkom saboru koji će se održati u subotu”, objavio je Večernji list navodeći kako vijest nije procurila u javnost te da se time ”potvrdila silenzio stampa” kad su bila u pitanju i ranija imena vezana u Vijeće ministara i federalnu Vladu.
Čović je, tvrde novine, inzistirao na tome da stranka ima jedinstven prijedlog ali naglašavaju kako je ostao nedorečen u jednom od posljednjih intervjua na upit o tome je li vrijeme za mirovinu. ”Njegov ostanak na čelu HDZ-a BiH, unatoč najavama o pomlađivanju HDZ-ove reprezentacije, bio je očekivan. Ponajprije zato što je od proljetos ostao na čelu Hrvatskog narodnog sabora BiH te zbog toga što se još uvijek nije jasno etablirao njegov nasljednik ili pak nasljednici”, navodi Večernji list. Novine analiziraju kako bi razlog njegovog ostanka moglo biti ”dovršenje misije” oko izmjena Izbornog zakona te članstvo u EU i u NATO-u. Čović je na čelu stranke od 2005., a prema službenom životopisu član je HDZ-a od 1994. godine. Na čelu županijskog odbora bio je 1996./97., a sljedeće dvije godine na čelu mostarskog ogranka stranke.
Od 1998. do 2005. bio je potpredsjednik stranke da bi te godine imenovan predsjednikom što je dovelo do optužbi za prevaru tijekom izbornog procesa, raskola stranke te stvaranja HDZ-a 1990. Čović je 4. lipnja 2005. godine, dakle prije 18. godina, rekao kako se kandidirao jer vjeruje da su HDZ-u potrebne velike promjene. Dan ranije, Čovićevu kandidaturu najavio tadašnji aktualni predsjednik HDZ-a BiH Bariša Čolak. No, izbor nije išao tako glatko pa je Božo Ljubić toga 4. lipnja 2005. godine objavio kako ”sumnja u regularnost izbora Čovića za predsjednika HDZ BiH”. ”Protukandidat Dragana Čovića za predsjednika HDZ BiH Božo Ljubić kasno u subotu navečer u Mostaru je izrazio sumnju u regularnost Čovićeva izbora za novog stranačkog predsjednika, te je najavio da će uložiti prigovor”, pisalo se te 2005. godine.
Ljubić, koji je danas uz Čovića u HNS-u, je tada izjavio kako je ”pouzdano utvrdio postojanje jednog ispisa glasača na kojem je ime barem jedne osobe, a koja uopće nije bila na saboru HDZ BiH na kojem je Čović izabran za stranačkog predsjednika”. “Osim toga, u ispisu smo pronašli oko 67 matičnih brojeva bez imena, odnosno bez potpisa glasača”, rekao je Ljubić te ustvrdio kako je cjelokupni izborni proces na saboru HDZ BiH ”kontrolirao Dragan Čović i njemu bliski ljudi”. Još se 2018. godine pojavila informacija da se Čović povlači s mjesta predsjednika Hrvatske demokratske zajednice ukoliko na predstojećim izborima bude izabran za člana Predsjedništva BiH. kasnije je to iz stranke demantirano uz tvrdnje da je sve izvučeno iz konteksta tijekom Čovićeva druženja s novinarima. I posljednjih mjeseci šuškalo se kako bi na čelo stranke mogao zasjesti netko drugi pogotovo jer je Čović govorio i o pomlađivanju u stranci. No, budući da je priča o pomlađivanju preokrenuta u priču o osvježavanju, novo ime na čelu HDZ-a BiH čekat će se još četiri godine.
Vrisak.info