Pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu u ponedjeljak počinje dvodnevna žalbena rasprava po žalbama tužiteljstva i bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića osuđenog na 40 godina zatvora za genocid i druge ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH.
Karadžić (72) traži ukidanje prvostupanjske presude donesene u ožujku 2016. dok tužitelji traže da se njegova kazna preinači u doživotni zatvor. On je osuđen za neke od najgorih ratnih zločina, među kojima je masakr u Srebrenici 1995.
Najviši političar kojem je Haški sud presudio
Bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine proglašen je krivim po 10 od 11 točaka optužnice, uključujući i genocid nad više od 8000 Bošnjaka u Srebrenici te višegodišnju opsadu Sarajeva, gdje je ubijeno više od 10.000 ljudi. Oslobođen je po točki za genocid u sedam općina na zapadu BiH.
Karadžić je najviši političar kojemu je Haški sud, koji je lani završio s radom nakon 24 godine, izrekao presudu nakon što je bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević umro prije kraja suđenja u 2006.
Nova presuda se očekuje do kraja godine
Karadžić je, nakon 13 godina bijega, uhićen 21. srpnja 2008. godine u Beogradu, gdje je radio pod lažnim identitetom kao iscjelitelj Dragan Dabić. Vlasti su ga izručile Haškom tribunalu, a suđenje je počelo 26. listopada 2009. i završilo 7. listopada 2014. godine.
Nakon što Karadžić iznese svoju žalbu u ponedjeljak, tužitelji bi trebali govoriti u utorak. Presuda se očekuje do kraja godine.
Hina
