Prema podacima Centralne banke BiH, tijekom 2024. godine u zemlju je iz inozemstva pristiglo više od 5,69 milijardi KM, što predstavlja rast od 425 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu.
Ovi podaci potvrđuju kontinuirani rast novčanih transfera iz dijaspore, koji već godinama igraju ključnu ulogu u ekonomiji BiH.
Struktura novčanih doznaka
Najveći udio u ukupnim transferima čine doznake iz inozemstva, koje su dosegnule 4,16 milijardi KM. Ovaj iznos obuhvaća novac koji građani BiH primaju od članova obitelji i rodbine koji žive i rade u inozemstvu.
Ove doznake često predstavljaju ključni financijski oslonac za mnoge obitelji, osobito u ruralnim područjima i manjim sredinama gdje su mogućnosti zapošljavanja ograničene.
Značajan dio novčanog priljeva odnosi se i na mirovine iz inozemstva, koje su tijekom 2024. godine iznosile 1,38 milijardi KM.
Ovaj iznos predstavlja mirovinska primanja građana BiH koji su veći dio svog radnog vijeka proveli u inozemstvu i sada primaju mirovine iz država poput Njemačke, Austrije, Švicarske, Hrvatske i skandinavskih zemalja.
Osim toga, kroz ostale transfere u BiH je tijekom 2024. godine stiglo dodatnih 139 milijuna KM. Ova kategorija uključuje različite vrste novčanih transfera, uključujući humanitarnu pomoć, financijske donacije i poslovne uplate.
Kontinuirani rast transfera iz dijaspore
Ukupni novčani transferi iz inozemstva bilježe stalni rast posljednjih godina, što potvrđuju sljedeći podaci:
2021. godine iznosili su 4,35 milijardi KM,
2022. godine povećali su se na 4,95 milijardi KM,
2023. godine premašili su 5 milijardi KM, dostigavši 5,26 milijardi KM,
2024. godine zabilježen je novi rast na 5,69 milijardi KM.
Ovaj trend rasta pokazuje da sve više građana BiH koji žive i rade u inozemstvu šalje novac svojim obiteljima, čime značajno doprinose kućnim budžetima, ali i cjelokupnoj ekonomiji zemlje.
Utjecaj doznaka na ekonomiju BiH
Novčane doznake iz inozemstva predstavljaju jedan od ključnih izvora financijske stabilnosti u BiH.
Prema ekonomskim analitičarima, one često nadomještaju nedostatak investicija i omogućuju mnogim građanima da održe pristojan životni standard unatoč izazovima s kojima se suočava bh. gospodarstvo.
Velik dio ovih sredstava koristi se za pokrivanje osnovnih životnih troškova, uključujući hranu, režije, školovanje djece i zdravstvenu skrb.
Značajan broj primatelja ovih doznaka ulaže u nekretnine, renovacije kuća ili pokretanje vlastitih malih biznisa, što dodatno doprinosi ekonomskom razvoju zemlje.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da se BiH ne bi smjela dugoročno oslanjati isključivo na doznake iz dijaspore kao glavni izvor financijske stabilnosti.
Potrebno je ulagati u ekonomske reforme, otvaranje radnih mjesta i poticanje domaće proizvodnje kako bi se smanjila ovisnost o novčanim transferima iz inozemstva.
Podaci za 2024. godinu još jednom potvrđuju koliko je dijaspora važan ekonomski faktor za Bosnu i Hercegovinu. Uz stalan rast transfera iz inozemstva, mnoge obitelji u BiH mogu osigurati bolji životni standard, a značajan dio tih sredstava doprinosi i ukupnom gospodarskom rastu zemlje.
Iako je ovaj financijski priljev pozitivan za ekonomiju, dugoročni ciljevi BiH trebali bi biti usmjereni na stvaranje uvjeta za ekonomski napredak unutar zemlje, kako bi građani mogli ostvariti stabilne prihode i životnu sigurnost bez prevelike ovisnosti o pomoći iz inozemstva.
Vrisak.info
