Iz Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavili su da je u 2025. godini izdano ukupno 6.702 radne dozvole za strane radnike, od čega su 4.584 nove dozvole, a produženo je ukupno 2.118 radnih dozvola.
Iz Agencije za zapošljavanje stranih radnika „UNIDAD“ u odgovoru za Klix.ba naglašavaju da određene kategorije stranaca prema zakonu ne moraju pribavljati radne dozvole, zbog čega je stvarni broj stranih radnika koji borave i rade u Bosni i Hercegovini zasigurno veći.
Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijelo odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.
Prema toj odluci, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje iznosi 7.427 radnih dozvola, od čega se na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi 4.500, na Republiku Srpsku 2.000, a na Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola.
Proces dobivanja radnih dozvola i reguliranja boravka stranih radnika u Bosni i Hercegovini i dalje je prilično složen i dugotrajan. Zahtijeva opsežnu dokumentaciju kako od poslodavaca, tako i od samih radnika. Iako postoje određeni pomaci u smjeru ubrzavanja procedura, u praksi je to i dalje administrativno zahtjevan proces.
Dugoročni angažman
Iako je zapošljavanje stranih radnika u Bosni i Hercegovini relativno nova pojava, iz agencije naglašavaju da podaci pokazuju kako su strani radnici zainteresirani za ostanak u našoj zemlji.
“Još uvijek je teško govoriti o preciznom prosjeku njihova zadržavanja. Ipak, iz iskustva naše agencije, koja se specijalizirano bavi zapošljavanjem stranih radnika, dosadašnja praksa pokazuje da većina radnika zaposlenih uz naše posredovanje ostaje raditi u Bosni i Hercegovini i nakon početnog razdoblja angažmana te u pravilu cilja ostati u BiH više godina. Tome značajno pridonosi pažljiva i kvalitetna selekcija kandidata, odnosno usklađivanje njihovih kvalifikacija i očekivanja s realnim potrebama poslodavaca i uvjetima rada u BiH”, naveli su iz agencije.
Dodaju da poslodavci u najvećem broju slučajeva zapošljavaju strane radnike s namjerom dugoročnog angažmana.
“Iako određeni sektori, poput ugostiteljstva, imaju izraženiju sezonalnost, praksa pokazuje da poslodavci nastoje zadržati radnike i nakon sezone, osobito ako su zadovoljni njihovim radom”, ističu.
Najveća potražnja za stranim radnicima dolazi iz sektora ugostiteljstva, građevinarstva i proizvodne industrije.
Upravo iz tih djelatnosti dolazi i najveći broj bh. kompanija koje su klijenti agencija za zapošljavanje stranaca, što potvrđuje da su to trenutačno sektori s najizraženijim nedostatkom domaće radne snage.
Najveći broj stranih radnika dolazi iz Indije, Nepala, Turske, Bangladeša i Srbije. Riječ je o tržištima rada na kojima postoji interes za rad u Bosni i Hercegovini, ali i o zemljama s razvijenom praksom međunarodne mobilnosti radne snage.
Spajanje obitelji
Iz agencije ističu da strani radnici u BiH većinom dolaze sami, ali da je u posljednje vrijeme primjetan i trend spajanja obitelji.
Naglašavaju da na početku angažmana strani radnici gotovo uvijek dolaze sami, ponajprije kako bi osigurali stabilan posao. Tek nakon određenog razdoblja rada i stabilizacije životnih uvjeta počinju razmišljati o mogućnosti spajanja obitelji.
“Trend spajanja obitelji još je uvijek u začetku, ali je primjetan porast takvih slučajeva. Imamo primjere radnika koji su u Bosni i Hercegovini počeli raditi prije nekoliko godina, a koji su nedavno doveli svoje supruge. Još je češća praksa preporuka rodbine i prijatelja poslodavcima iz BiH, što se pokazalo kao pozitivan model zapošljavanja jer pridonosi većem povjerenju i stabilnosti radnog odnosa”, naveli su.
Vrisak.info
