Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović sazvao je za sutra dvije sjednice ovog doma, hitnu i redovnu, na kojima bi izaslanici trebali raspravljati o nizu važnih zakonskih prijedloga, uključujući izmjene akciza, reforme pravosuđa i mjere u borbi protiv financiranja terorizma.
Na hitnoj sjednici razmatrat će se zahtjev Zastupničkog doma za donošenje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH po hitnom postupku.
Ovaj prijedlog, čiji je predlagač Saša Magazinović, predviđa mogućnost da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine privremeno ukine ili smanji akcize na naftne derivate u slučaju poremećaja na tržištu ili drugih opravdanih razloga. Takva mjera mogla bi trajati najduže šest mjeseci tijekom jedne kalendarske godine. Zastupnički dom već je usvojio ovaj prijedlog sredinom ožujka.
Nakon hitne sjednice planirana je i redovna, s čak 54 točke dnevnog reda. Među najvažnijima su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH te Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom povjerenstvu BiH. Ovi zakoni predstavljaju jedan od ključnih uvjeta za napredak Bosna i Hercegovina prema Europska unija.
Predlagatelji ovih zakona su članovi Kolegija Doma naroda Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić, a riječ je o verziji koju Vijeće ministara nije prihvatilo, iako ju je prethodno predložilo Ministarstvo pravde BiH.
Ipak, održavanje sjednice dovedeno je u pitanje. Dragan Čović nedavno je izjavio kako postoji mogućnost da sjednica neće biti održana, kritizirajući način na koji se određuju točke dnevnog reda.
“Dom naroda zakazan je za ponedjeljak, za koji danas znamo da se neće dogoditi, jer opet po istom modelu netko nameće određene točke dnevnog reda” kazao je Čović, istaknuvši kako su ključni europski zakoni uvršteni tek kao dvadeseta točka dnevnog reda.
Na dnevnom redu redovne sjednice nalazi se i zahtjev Vijeće ministara Bosne i Hercegovine za razmatranje Prijedloga zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprječavanja terorizma, financiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, također po hitnom postupku.
Ovaj zakon ima za cilj otkloniti ključne nedostatke na koje je upozorio MONEYVAL, koji je krajem 2024. godine ocijenio da BiH nema funkcionalan sustav za provedbu međunarodnih financijskih sankcija. Njegovo usvajanje važno je i za izbjegavanje ulaska zemlje u proces pojačanog nadzora FATF.
Pred izaslanicima bi se, u prvom čitanju, trebao naći i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, koji ima za cilj usklađivanje s direktivama Europske unije i uspostavu uređenog energetskog tržišta.
Uz sve navedeno, planirano je i razmatranje izmjena Izbornog zakona BiH po hitnom postupku, što dodatno naglašava političku težinu sjednice koja bi, ukoliko se održi, mogla imati značajan utjecaj na daljnji institucionalni i europski put Bosne i Hercegovine.
Vrisak.info
