U Bosni i Hercegovini je tijekom prvih devet mjeseci prošle godine zabilježen priliv osobnih transfera iz inozemstva u iznosu od 3,26 milijardi konvertibilnih maraka.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da novčane doznake iz dijaspore nastavljaju rasti, dok ekonomisti procjenjuju da je stvarni iznos znatno veći od službeno evidentiranog. Taj novac ima važnu ulogu u jačanju domaće ekonomije, ali i u pružanju podrške najugroženijim kategorijama stanovništva.
Prema dostupnim podacima, sredstva koja stižu iz dijaspore čine oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda BiH. Zahvaljujući toj pomoći, posebno članova obitelji iz inozemstva, veliki broj korisnika minimalnih mirovina uspijeva ublažiti posljedice stalnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica, ističu umirovljenici, javlja BHRT.
„Od toga dođe negdje blizu milijardu i pol maraka izravne pomoći umirovljenicima. Znači to je negdje oko 30 posto proračuna umirovljenika u Federaciji i umirovljeniku je svaka marka bitna, osobito u ovoj situaciji koja nas prati pet godina, nije to od jučer.“, kaže Haso Halilović, predsjednik Udruženja umirovljenika Tuzlanske županije.
Dijaspora kao ključni oslonac ekonomije
Da doznake iz inozemstva značajno utječu na kvalitet života socijalno ugroženih građana, potvrđuje i ekonomist Damir Bećirović. On navodi kako su sredstva koja dolaze iz dijaspore, a prolaze kroz bankovni sustav, vjerovatno i do dva puta veća od službeno registriranih iznosa.
„Jasno je da, bez pomoći dijaspore, bh. ekonomija u ovom trenutku ne bi mogla čak ni funkcionirati, osobito kada je riječ o punjenju proračuna, tako da je uloga dijaspore ogromna u održavanju likvidnosti bh. ekonomije.“, ističe Bećirović.
Značaj dijaspore vidljiv je i na lokalnom nivou, što potvrđuje primjer grada Živinica, koji bilježi dinamičan privredni razvoj. Među primjerima je i poduzeće u vlasništvu bh. državljanina koji je u mladosti preselio u Švicarsku, a danas u BiH zapošljava sedam radnika.
„Tamo je pokrenuo svoje biznise. Trenutno u Švicarskoj ima nekoliko tvrtki. Odlučio je na kraju uložiti u svoju domovinu. Kontaktirao je svoje prijatelje iz domovine i prenio svoj biznis iz Švicarske u BiH što se tiče solarnih panela.“, kaže projekt menadžer u tvrtki Mahir Šmigalović.
Gradonačelnik Živinica Began Muhić naglašava kako saradnja s dijasporom mora biti dodatno osnažena na svim razinama vlasti.
„Osobno smatram da sve razine vlasti moraju uložiti dodatnu energiju za institucionalno jačanje sa našom dijasporom. To je izuzetno potentan resurs koji moramo znati na najbolji način koristiti. Mi u Živinicama imamo puno pozitivnih primjera.“, kaže Muhić.
Službeni podaci o zemljama iz kojih dolazi najveći dio novčanih priliva ne postoje, no izvjesno je da se radi o državama u kojima živi najveći broj građana BiH u dijaspori.
Vrisak.info
