Da građani u BiH loše žive i da im je sve teže preživjeti mjesec, nije novost jer to pokazuje i statistika. Plaće nisu ni blizu dovoljne da se podmire svi troškovi koji se u mjesecu nagomilaju.
Četveročlanoj obitelji u BiH mjesečno je potrebno više od tri tisuće maraka. U taj iznos nisu uračunati troškovi stanarine ili rate kredita, što također opterećuje ogroman broj bh. kućanstava, navodi Večernji list.
Samo za hranu četveročlanoj obitelji u BiH potrebna je jedna prosječna plaća, a za svaki neplanirani izdatak ili veću kupnju potrebno je naći novac, a tada ne preostaje drugo nego pravac – banka. Bez kredita teško je servisirati tekući život, pod uvjetom da ga možete podići.
Prazan novčanik građani Bosne i Hercegovine sve više pune nenamjenskim, brzim kreditima. Poželjni su i manji iznosi. Razloga je mnogo – registracija vozila, polaganje vozačkog ispita, ogrjev, praznici, ljetovanja, skuplji komadi odjeće… Uz one građane koji su primorani zadužiti se, imamo i one koji se zadužuju radi prividnog luksuza.
Krediti stanovništvu u BiH u posljednjih 10 godina porasli su za više od pet milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Krediti stanovništvu 2014. godini iznosili su 7,42 milijarde KM, dok su u listopadu prošle godine dosegnuli 12,76 milijardi KM, prenose Nezavisne.
To znači da su porasli za točno 5,34 milijarde KM.
Iz Centralne banke BiH navode da visoka potražnja za kreditima i dalje ostaje glavni čimbenik kreditnog rasta, uz stagnaciju kamatnih stopa na bh. tržištu. Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, rekao je za Nezavisne da ove podatke treba razmatrati u kontekstu promjena ključnih makroekonomskih pokazatelja u proteklom desetljeću.
– Ako uzmemo u obzir da je bruto domaći proizvod BiH u tom razdoblju povećan za 12 milijardi KM, a ukupni depoziti stanovništva za sedam milijardi KM, rast kredita za pet milijardi nije iznenađujući podatak. Zbog rasta plaća u proteklom razdoblju povećala se i kreditna sposobnost građana, što je rezultiralo rastom kreditnih plasmana banaka – istaknuo je Mlinarević.
Kazao je da, nažalost, rast potrošačkih kredita zbog nekonkurentnosti domaće proizvodnje doprinosi rastu trgovinskog deficita, a ovaj kreditni rast ne potiče razvoj domaće proizvodnje. Broj zaposlenih u BiH, ali i građana koji imaju kredite kod banaka približno je isti, što znači da gotovo svaka osoba koja je zaposlena ima i kredit, pokazuju službeni podaci.
Tako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u studenome 2024. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio 859.261. S druge strane, podaci Centralnog registra kredita Centralne banke BiH iz studenoga prošle godine pokazuju da je 846.065 građana imalo kredite kod banaka u BiH.
Ukupni krediti plasirani stanovništvu od banaka u BiH na kraju studenoga 2024. godine (trenutačno raspoloživi podaci) iznosili su 12,83 milijarde KM – stoji u podacima. Dodaje se da podaci pokazuju da građani BiH najviše uzimaju nenamjenske potrošačke kredite, potom kredite za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica, a onda za kupnju postojećih stambenih jedinica. – Od ukupnog iznosa kredita koje su banke u BiH plasirale stanovništvu, najveći dio odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite koji su na kraju studenoga 2024. godine iznosili 9,3 milijarde KM ili 72,5%, zatim na kredite za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica koji su iznosili 1,99 milijardi KM ili 15,5% te na kredite za kupnju i popravak postojećih stambenih jedinica 1,07 milijardi KM ili 8,3%, na kredite po kartičnom poslovanju 277,1 milijun KM ili 2,2%, a preostalih 193,6 milijuna KM ili 1,5% odnosi se na kredite za poduzetništvo i za kupnju automobila – navodi se u podacima.
Život na kredit
Admir Arnautović, predsjednik Udruge “Klub potrošača Srednje Bosne” iz Travnika, naveo je kako smo odavno svjesni da ogromna većina građana u BiH živi na kredit.
– Bez obzira na to je li riječ o ljudima koji dižu kredit kako bi preživjeli polazak djece u školu, zimu ili skupo liječenje koje ne pokriva zdravstveno osiguranje ili, s druge strane, za kupnju novog automobila, putovanje ili vikendice, kredit je uvijek kredit i predstavlja omču oko vrata bez obzira na to što nam se u jednom trenutku čini kao povoljno rješenje. Iako su ovi podaci zabrinjavajući i predstavljaju stanje u kojem se društvo općenito nalazi, pravi je problem mnogo veći i malo se o njemu govori. Svi zaposleni imaju barem po jednu debitnu karticu, a većina ih ima i kreditnu karticu. Tu je i veliki broj tzv. potrošačkih kartica. Korištenje ovih kartica i ulazak u “minus” je svakodnevica najvećeg broja naših sugrađana kojima plaća služi samo da pokrije te “minuse” i onda ponovno preživljavaju do sljedeće plaće u začaranom krugu dugovanja bankama. Kada se ovi “minusi” dodaju kreditima stanovništva, koji iznose oko 13 milijardi maraka, dolazimo vjerojatno do iznosa od oko 15 milijardi maraka, koliko smo dužni samo bankarskom sektoru, ili oko 7000 KM svaki građanin BiH. A gdje je tu još novac koji smo posudili od rodbine, prijatelja ili susjeda? Zato i ne čude rekordni prihodi kladionica i lutrija jer smo, nažalost, toliko zaglibili u dugovima da nas samo sreća može izvući – kazao je Arnautović za akta.ba.
Vrisak.info
