Intenzivna potraga hrvatskih hotelijera za desecima tisuća radnika, među kojima su najbrojniji državljani BiH i Srbije, započela je još krajem prošle godine. Za predstojeću ljetnu sezonu nude se plaće koje u pojedinim slučajevima prelaze 2.000 eura, uz osiguran smještaj i obroke, čime se masovno privlači radna snaga iz BiH. Istodobno, u domaćem ugostiteljstvu raste zabrinutost zbog mogućeg odljeva radnika.
Iako Hrvatska bilježi pad broja izdanih dozvola stranim radnicima, interes za sezonske poslove i dalje je izrazito velik, posebice u turizmu.
Manje dozvola, ali veći pritisak na regiju
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, tijekom 2025. godine izdane su 170.723 dozvole za boravak i rad stranih državljana, što je 17 posto manje u odnosu na 2024., kada je u Hrvatskoj radilo 206.529 stranih radnika, piše Večernji list. Razlog smanjenja uglavnom su izmjene Zakona o strancima iz veljače 2025. godine, kojima su postroženi uvjeti za poslodavce.
Od ukupnog broja prijavljenih stranih radnika u 2025. godini, njih 47 posto odnosilo se na nova zapošljavanja, 41 posto na produljenje ugovora, dok je 12 posto radilo sezonske poslove. Godinu ranije struktura je bila znatno drukčija – nova zapošljavanja činila su 64 posto, produljenja 28 posto, a sezonci svega osam posto.
Najveći udio sezonskih zapošljavanja zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji, gdje sezonci čine 29,74 posto (1.812 od 6.093 dozvole), slijedi Ličko-senjska s 29,17 posto (1.130 od 3.874), dok je Zadarska županija na trećem mjestu s 27,65 posto (3.150 od 11.394). U Splitsko-dalmatinskoj županiji sezonski radnici čine 22,28 posto ukupnog broja stranih radnika.
Najviše dozvola izdano je državljanima BiH – ukupno 32.225, što čini gotovo petinu svih stranih radnika u Hrvatskoj.
“Ne možemo se boriti s plaćama od 2.000 eura”
Razlog odlaska bh. građana na rad u Hrvatsku prvenstveno su znatno veće plaće. Predsjednik Udruge poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS-a “Horeka” Dalibor Šajić istaknuo je za Glas Srpske da domaći ugostitelji ne mogu parirati uvjetima koje nude hrvatski poslodavci.
“Ne možemo se boriti protiv plaća od 2000 eura i više u zemlji koja je i nekoliko puta skuplja od BiH. Radnike otvoreno vrbuju, organiziraju seminare i predstavljaju uvjete rada. Ljudi odlaze jer ne mogu otplaćivati kredite i najčešće su to mladi od 18 do 40 godina” naglasio je Šajić.
Upozorava da bi Republika Srpska u jeku ljetne sezone mogla ostati bez svakog trećeg ili četvrtog radnika u ugostiteljstvu, što će se neizbježno odraziti na kvalitetu usluge i prihode. Problem je tim veći jer ugostiteljstvo i turizam u BiH bilježe rast.
“BiH postaje sve poželjnija turistička destinacija, ne samo zbog prirodnih ljepota već i zbog povoljnijih cijena. I dalje smo najjeftiniji u regiji, ali turizam se i dalje tretira kao sekundarna ili tercijarna djelatnost, iako od turista korist ima cijelo gospodarstvo” rekao je Šajić.
“Plaća je tri puta veća nego u BiH”
BiH nema zaključen sporazum s Hrvatskom o zapošljavanju radnika, pa sezonski radnici posao najčešće pronalaze samostalno, izravno se dogovarajući s poslodavcima. Nikola (25) već treću godinu zaredom odlazi na sezonu u Hrvatsku, gdje radi kao konobar.
Tvrdi da u BiH ne može pronaći stabilno zaposlenje s adekvatnom plaćom. “Ljudi rade prekovremeno, a nisu dovoljno plaćeni. Za stanarinu i režije moram raditi i dodatno. Plaća je tri puta veća na moru, gdje konobarim, nego ovdje” kaže Nikola.
Za ovu sezonu posao je pronašao putem oglasa, a jedan telefonski razgovor bio je dovoljan za dogovor.
“U početku me bilo strah, nisam vjerovao u tu zaradu. Međutim, dogovori se poštuju i nema problema. Dio onoga što zaradim šaljem obitelji, a namjeravam kupiti i auto” dodaje.
Planira pokušati pronaći stalno zaposlenje u Hrvatskoj jer, kako kaže, u BiH ne vidi perspektivu.
“Ovdje je situacija takva da, sve i da želim, nemam uvjete za zasnovati obitelj. Nisam dobio priliku ovdje ostati i biti sretan” zaključuje.
Razlike u plaćama dodatno potvrđuju razloge odlaska. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj za studeni 2025. iznosila je 1.498 eura, što je nominalno 9,7 posto više nego godinu ranije. U istom razdoblju prosječna neto plaća u Federaciji BiH iznosila je 1.622 KM, odnosno oko 831 euro.
I ove brojke jasno pokazuju zašto sve veći broj radnika iz BiH spas od nesigurnosti traži upravo – preko granice.
Vrisak.info
