Kroz proces kandidiranja izaslanika u Dom naroda FBiH, tzv. građanske stranke još jednom su pokazale kako žele oteti mjesta koja pripadaju legitimnim hrvatskim predstavnicima gdje god to mogu. Iako su tjednima najavljivali borbu protiv odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o načinu popune Doma naroda FBiH, upravo su tzv. građanske stranke prve u kandidiranju hrvatskih predstavnika u najviše zakonodavno tijelo Federacije BiH upravo po odluci SIP-a.
Liste kandidata za Dom naroda FBiH iz Zehničko-dobojske i Tuzlanske županije su ovjerene od strane SIP-a BiH, a kako je za Pogled.ba rekao predsjednik HDZ-a BiH u ZDŽ-u Ivo Tadić, o njima će se uskoro izjašanjavati i Skupština ove županije. Prema odluci SIP-a, iz ZDŽ-a se bira jedan hrvatski predstavnik u Dom naroda FBiH, tako da će šest hrvatskih zastupnika iz bošnjačkih stranaka izabrati tko će to biti. Tri legitimna hrvatska zastupnika iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH neće imati uticaja na ovaj proces i to nam je potvrdio i Tadić.
– Legitimnim hrvatskim predstavnicima nije ni ponuđeno da dobiju u Domu naroda FBiH pozicije koje im pripadaju. U ZDŽ-u su birani u ime hrvatskog naroda oni koji su dobili par stotina glasova ili oni koji su dobili više glasova u svojim općinama nego što u njima živi Hrvata. U oba slučaja može se reći kako su ti hrvatski predstavnici izabrani bošnjačkim glasovima, a legitimni predstavnici Hrvata koji su dobili tisuće glasova svoga naroda u ovoj županiji gurnuti su na marganinu i ne mogu uticati na bilo kakve odluke – rekao je Tadić za Pogled.ba.
Tzv, građanske stranke su istu proceduru pokrenule i u Tuzlanskoj županiji, odakle će Bošnjaci u ime hrvatskog naroda spremiti u Dom naroda FBiH još jednog Hrvata. Stranke HNS-a BiH su poručile kako nakon ovakvih događaja mogu biti samo još upornije u traženju promjena Izbornog zakona u pravcu koji će jamčiti da svaki narod bira svoje legitimne predstavnike u tijelima vlasti.
Oni podsjećaju kako je Bosna i Hercegovina napravljena na temelju jednakopravnosti tri naroda, te kako zastupanje tzv. građanske opcije nije ništa više od pokušaja da se od države ili barem Federacije BiH napravi država ili entitet samo jednoga naroda. O tome najbolje svjedoče događaji u Zeničko-dobojskoj, Tuzlanskoj, Bosanjsko – podrinjskoj i Unsko-sanskoj županiji gdje bošnjačka politička elita bez imalo zadrške bira predstavnike hrvatskog naroda.
Nije ništa bolje ni u Sarajevskoj županiji gdje tzv. građanske stranke nisu izabrale niti jednog Hrvata u sastav nove županijske vlade. I to jasno pokazuje da se na Hrvate u glavnom gradu BiH gleda kao na građane drugog reda.
