Informacija prema kojoj će obveznim vojnim rokom u Republici Hrvatskoj biti obuhvaćeni i državljani RH koji žive u Bosni i Hercegovini otvorila je brojna pitanja i unijela nejasnoće u pogledu provedbe takve odluke.
Vojna obveza obuhvaća i Hrvate u BiH i iseljeništvu
Novi Zakon o obrani Republike Hrvatske jasno precizira kako je vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske te obuhvaća osposobljavanje, pripremanje i sudjelovanje u obrani na organiziran način.
Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života, piše Večernji list.
Članak 21. zakona navodi da je novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao živjeti u inozemstvo prije nastanka novačke obveze, dužan u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju.
Također, novak koji boravi u inozemstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj, mora se prijaviti nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života.
Iz ovih odredbi jasno je kako novim zakonskim rješenjem Hrvatska obuhvaća i Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali i one u iseljeništvu. Zakon pritom predviđa i kazne za one koji se ne prijave radi uvođenja u vojnu evidenciju.
Međutim, otvoreno ostaje pitanje kako će se ta odredba u praksi provoditi u slučaju da neki hrvatski državljanin iz BiH izbjegne upis u evidenciju.
Zakon BiH zabranjuje služenje u stranim vojskama
S druge strane, u BiH se otvara pravno pitanje – smiju li državljani RH s prebivalištem u BiH uopće služiti vojni rok u Hrvatskoj prema zakonima Bosne i Hercegovine?
Član 51. Zakona o obrani BiH izričito propisuje kako je državljanima Bosne i Hercegovine čije je prebivalište na području BiH, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih država.
Istodobno, Zakon o državljanstvu BiH navodi da se državljanstvo BiH može oduzeti kada državljanin dobrovoljno služi u stranim vojnim snagama, i to unatoč pravnoj zabrani takve službe.
Drugim riječima, budući da se u slučaju Republike Hrvatske ne radi o dobrovoljnom, već o obveznom vojnom roku, jasno je da Hrvati u BiH ne bi trebali strahovati od gubitka državljanstva ili bilo kakvih sankcija iz BiH zbog eventualnog služenja u Hrvatskoj.
Uveden vojni rok: Evo kad dolaze prvi pozivi i što moraju znati mladići van Hrvatske
Vrisak.info
