Nakon što je postala prva zemlja na svijetu koja je uvela zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, Australija ne posustaje. Dapače, odlučila je pojačati pritisak na tehnološke kompanije. U novom priopćenju za medije, australska vlada najavila je da će udvostručiti maksimalnu kaznu za sve tvrtke koje prekrše zakon o minimalnoj dobi, podižući je s 49,5 milijuna na čak 99 milijuna australskih dolara, što je više od 63 milijuna eura.
Vlada time iskazuje odlučnost u provedbi onoga što naziva “svjetski vodećim zakonom”, no istovremeno se otvara pitanje stvarne učinkovitosti takvih mjera.
Oštrije kazne i jače ovlasti regulatora
Premijer Australije, Anthony Albanese, bio je vrlo jasan u svojoj poruci. “Očito je da veliki tehnološki igrači ne čine dovoljno kako bi poštovali zakon”, izjavio je. “Ove promjene odražavaju ozbiljnost s kojom pristupamo svakom neuspjehu društvenih mreža u poštivanju našeg zakona.”
Uz drastično povećanje kazni, australska vlada daje i veće ovlasti svojoj povjerenici za e-sigurnost (eSafety Commissioner), Julie Grant. Povjerenica sada može od društvenih mreža zahtijevati da pruže konkretne dokaze o tome kako sprječavaju djecu mlađu od 16 godina da otvore korisnički račun. Značajno je da australska agencija može prikupljati dokaze o usklađenosti i od trećih strana, poput pružatelja usluga provjere dobi ili trgovina aplikacijama. Ured za online sigurnost potvrdio je da i dalje “aktivno istražuje potencijalno nepoštivanje zakona” od strane pet najvećih platformi: Meta (Facebook i Instagram), Snap (Snapchat), TikTok i Google (YouTube).
Učinkovitost zabrane pod upitnikom
Iako se vlada hvali da je od stupanja zabrane na snagu u prosincu uklonjeno, deaktivirano ili ograničeno više od pet milijuna računa mlađih od 16 godina, novije studije i ankete prikazuju znatno drugačiju situaciju. U travnju je dobrotvorna organizacija Molly Rose Foundation provela anketu na više od tisuću djece u dobi od 12 do 15 godina i otkrila da njih čak 61 posto i dalje ima pristup društvenim mrežama.
Još poraznije rezultate donijela je nedavna studija Sveučilišta u Newcastleu, koja tvrdi da je više od 85 posto australskih tinejdžera mlađih od 16 godina i dalje aktivno na društvenim mrežama. Glavni razlog zaobilaženja zabrane leži u činjenici da se provjera dobi najčešće svodi na samostalno upisivanje datuma rođenja, što djeca lako lažiraju. Regulatorne smjernice jasno navode da oslanjanje isključivo na samoprijavu dobi nije dovoljno, no čini se da platforme još nisu implementirale učinkovitije metode provjere.
Globalni trendovi i potraga za rješenjem
Australija nije usamljena u svojim naporima. Ujedinjeno Kraljevstvo planira uvesti sličnu zabranu za mlađe od 16 godina, koja bi trebala ići i korak dalje s dodatnim ograničenjima na funkcije poput prijenosa uživo. Francuska je već odobrila zakon koji zabranjuje pristup društvenim mrežama mlađima od 15 godina. S druge strane, Europska unija odabrala je drugačiji pristup kroz svoj Akt o digitalnim uslugama (DSA). Umjesto potpunih zabrana, EU nalaže platformama da osiguraju visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite za maloljetnike, fokusirajući se na stvaranje sigurnijeg online okruženja, prenosi Bug.hr.
Stručnjaci su podijeljeni oko učinkovitosti potpunih zabrana. Neki upozoravaju da bi takve mjere mogle potaknuti mlade da se okrenu manje reguliranim platformama, gdje su izloženi većim rizicima. Drugi ističu da zabrane ne rješavaju temeljne probleme, poput utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje, te da bi se fokus trebao prebaciti na edukaciju o digitalnoj pismenosti.
Vrisak.info
