Iako je u posljednjim godinama ostvaren značajan napredak, Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s ozbiljnim problemom minske kontaminacije.
Prema najnovijim procjenama, oko 1,6 posto teritorija zemlje i dalje se smatra sumnjivim na mine, što predstavlja stalnu prijetnju sigurnosti građana i prepreku razvoju lokalnih zajednica.
Povodom Međunarodni dan borbe protiv mina, iz Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini istaknuto je kako Europska unija aktivno podržava procese deminiranja kroz projekte vrijedne milijune eura.
Milijuni kvadrata očišćeni od mina
U okviru projekta vrijednog 10 milijuna eura bespovratnih sredstava, EU trenutno podržava operacije deminiranja na području Ilijaša, Ključa, Teslića, Hadžića, Pala i Drvara.
Od kolovoza prošle godine do danas očišćeno je čak 10 milijuna četvornih metara zemljišta, pišu Nezavisne novine.
Ovaj rezultat omogućava sigurniji pristup šumama, poljoprivrednim površinama i drugim prirodnim resursima koji su ključni za svakodnevni život stanovništva i gospodarski razvoj lokalnih zajednica.
Mine i dalje koče razvoj
Šef Delegacije EU u BiH, Luigi Soreca, upozorio je kako mine i dalje predstavljaju jedan od najtežih naslijeđenih problema iz prošlosti.
Istaknuo je da one ne samo da ugrožavaju živote ljudi, nego i značajno usporavaju razvoj brojnih područja. Također je naglasio važnost podrške deminerima koji svakodnevno riskiraju živote, a kojima EU osigurava potrebnu opremu i obuku.
“Naš cilj ostaje Bosna i Hercegovina bez mina, koja napreduje na svom europskom putu”, poručio je Soreca.
Dugogodišnja podrška Europske unije
Od kraja 1990-ih godina EU je u procese deminiranja u BiH uložila više od 50 milijuna eura.
Ova podrška uključuje ne samo operacije uklanjanja mina, već i pomoć žrtvama, jačanje kapaciteta Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, kao i suradnju s civilnom zaštitom i EUFOR kroz obuke i mentorstvo.
Planovi za 2026. i izazovi na terenu
Prema planovima za 2026. godinu, Bosna i Hercegovina namjerava očistiti oko 75 četvornih kilometara minski sumnjivih površina, što je manje od 10 posto ukupno procijenjenog područja.
Zbog sporog napretka, vlasti će zatražiti produženje roka za ispunjenje međunarodnih obveza, budući da cilj do ožujka 2027. godine neće biti ostvaren.
Trenutno minski sumnjiva površina iznosi 774,69 km², odnosno oko 1,51 posto ukupnog teritorija države.
Teška identifikacija minskih polja
Proces deminiranja dodatno otežava niz problema na terenu. U bazi podataka nalazi se više od 8.400 minskih zapisnika, no mnogi od njih su nepouzdani ili nepotpuni.
Mine su često postavljane pojedinačno ili u manjim grupama, bez preciznih oznaka, što znatno otežava njihovo pronalaženje.
Poseban izazov predstavljaju teško dostupna brdsko-planinska područja, kao i nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena.
Unatoč svim izazovima, proces deminiranja ostaje jedan od ključnih prioriteta za sigurniju i stabilniju budućnost Bosne i Hercegovine.
Vrisak.info
