Bosna i Hercegovina godišnje gubi oko 25.000 stanovnika, najviše mladih koji se odlučuju iseliti iz države, navedeno je u dokumentu “Okvir suradnje za održivi razvoj između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih naroda za razdoblje od 2026. do 2030.”, koji je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Naglašeno je da nizak natalitet, starenje i visoka stopa iseljavanja stanovništva potkopavaju održivu budućnost BiH. Iseljavanje, radne migracije, starenje stanovništva, kao i nizak natalitet, doprinose smanjenju broja radno sposobnog stanovništva.
Demografski pad i starenje stanovništva
Prema predviđanjima, do 2050. godine radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68% u 2020. na 58%. Stopa nataliteta u BiH je među najnižima u regiji, a stopa fertiliteta (broj djece po ženi) iznosi svega 1,25, što je daleko ispod razine potrebne za zamjenu stanovništva (2,1).
Prosječna starost stanovništva iznosi 43 godine, što BiH svrstava među najstarije zemlje u jugoistočnoj Europi.
Kako bi odgovorila na nedostatak radne snage i vještina, BiH je povećala prijam radnika migranata, uglavnom iz Srbije, Kine, Turske i Južne Azije, što je jedan od trendova prisutnih diljem Europe.
Radna snaga i migracije
Poslodavci su odgovorni za zapošljavanje, integraciju i zaštitu radnika migranata, ali procesi su složeni i skupi, dok se standard rada slabo provodi i nadzire.
Analiza tržišta rada pokazala je da bi dvije trećine poslodavaca zapošljavale migrante uz snažnije usluge zapošljavanja i podrške integraciji.
Bosna i Hercegovina se suočava s dubokim strukturnim izazovima, uključujući neučinkovita tržišta, nisku stopu udjela u radnoj snazi – posebno među ženama, mladima i osobama s invaliditetom – te ograničen pristup financijama.
Zemlja se i dalje oslanja na mali broj izvoznika kako bi zadovoljila potrebe za hranom.
Ekonomski i društveni problemi
Politička nestabilnost i značajan obujam “sive ekonomije” stoje na putu tranzicije prema tržišnoj ekonomiji, dok nedovoljna štednja i ulaganja uskraćuju kapital i tehnologiju potrebne za konkurentnost zemlje.
Ti problemi doprinose depopulaciji ruralnih područja i iseljavanju stanovništva, pogoršavajući probleme tržišta rada – poput niske stope udjela žena i mladih u radnoj snazi, nezaposlenosti mladih, neusklađenosti vještina i nedostatka radne snage.
Kao jedan od prioriteta naveden je razvoj ljudskog kapitala. Postoje značajni izazovi u sustavima obrazovanja i vještina koji doprinose visokoj stopi nezaposlenosti među mladima, posebno ženama.
U 2023. godini nezaposlenost mladih iznosila je 27%, a među mladim ženama čak 30%. Glavni problemi uključuju nedostatak pristojnih poslova, lošu kvalitetu obrazovanja i slabu povezanost obrazovnih sustava s potrebama tržišta rada.
Također je uočljiv izostanak koordinacije između tehničkog i stručnog obrazovanja i potreba gospodarstva. Mnogi mladi suočavaju se s izazovima socijalne zaštite i nedostatkom poticaja da ostanu u školovanju, što stvara ciklus niskih očekivanja, povećanu stopu iseljavanja i ograničen razvoj vještina.
Žene i tržište rada
Iako žene čine većinu diplomiranih u određenim područjima STEM-a, one su i dalje nedovoljno zastupljene u zapošljavanju. Uzrok tome su nedostatak fleksibilnih uvjeta rada i društvene norme koje ih ograničavaju.
Mladi u BiH suočeni su s ograničenim mogućnostima zapošljavanja, korupcijom i zastarjelim obrazovnim sustavom koji ih ostavlja nespremnima za tržište rada. Nedostatna zdravstvena zaštita, nepristupačno stanovanje, loša infrastruktura, zagađenje i politička dinamika stvaraju nesigurnost i potiču iseljavanje.
Mala i srednja poduzeća, koja čine okosnicu privatnog sektora, ograničena su niskom produktivnošću i inovativnošću, kao i lošim pristupom financijama, obuci i tehnologijama.
Podrška ženskom poduzetništvu i društvenim poduzećima je nedovoljna, dok poljoprivredno-prehrambeni sustavi pate od rascjepkanih zemljišta, starenja stanovništva na farmama i ograničenog pristupa modernim tehnologijama.
Energetski i okolišni izazovi
BiH ima visok energetski i ugljični intenzitet, s fragmentiranim i neučinkovitim energetskim sektorom kojim dominiraju postojeći akteri. Takvo stanje usporava integraciju u regionalna tržišta i odgađa reforme potrebne za rast zelene energije.
Degradacija okoliša, neučinkovito upravljanje prirodnim resursima i osjetljivost na klimatske promjene ubrzavaju gubitak bioraznolikosti i ugrožavaju održivi razvoj, osobito u ruralnim područjima gdje je siromaštvo veće, a infrastruktura ograničena.
Rješavanje ekonomskih, radnih i ekoloških izazova ključno je za modernizaciju zemlje, održivi rast, usklađivanje s EU standardima i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja navedenih u dokumentu Ujedinjenih naroda za razdoblje 2026.–2030.
Vrisak.info
