Iznadprosječno toplo vrijeme izmamilo je maslinare da započnu s rezidbom. Upravo na rezidbi maslina većina maslinara polaže ispit ovih i narednih dana. Mogli bi reći da ima onoliko teorija rezidbe koliko i maslinara, ali nažalost najveći broj tih teorija usmjeren je u krivom smjeru. Maslinari su uvidjeli kako treba savladati zanat rezidbe i zbog toga su znalci rezidbe maslina traženiji od najboljih majstora. Uz nesebičnu pomoć kolega agronoma koji u vrijeme rezidbe redovito borave u mnogobrojnim maslinicima, ova važna agrotehnička mjera postaje laka i ugodna svakom maslinaru.
Ciljevi rezidbe rodnih maslina su postizanje obilnih uroda maslina visoke kakvoće ploda, poticanje rasta rodnih grana, održavanje skeletne strukture u skladu s odabranim uzgojnim oblikom, sprječavanje starenja krošnje, odstranjivanje osušenog drveta te poboljšanje prodiranja svjetla i protoka zraka kroz krošnju s ciljem sprječavanja pojave bolesti i štetnika.
Razvrstavanje pupova
Rezidba maslina mora se obaviti u razdoblju od kraja zime do pojave cvata. Rezovi stimuliraju metabolizam i rast, pa time čine tkivo osjetljivim na štete od niskih temperatura. Rezidba je upravo najsloženiji dio maslinarstva, a uključuje poznavanje anatomije i fiziologije uz planiranje rasta i roda. U svom godišnjem ciklusu maslina prolazi više faza, od razvrstavanja pupova do cvatnje, od početka cvatnje do početka oplodnje, od početka oplodnje do početka šarke, od početka šarke do zrelosti ploda i od zrelosti ploda do početka razvrstavanja pupova.
Mnogi maslinari pitaju što je zapravo razvrstavanje pupova, kada se odvija i kakve ono veze ima s rezidbom?
Razvrstavanje ili diferencijacija pupova je pretvaranje pupa u drvni pup koji daje novi izbojak ili cvjetni pup koji daje plod. To je proces koji se odvija prije vidljivog početka kretanja vegetacije, dakle dok je maslina na »zimskom odmoru«. U toj fazi maslina negativno reagira na sve što joj remeti taj san i mir. Na našem području to se događa tijekom veljače i početka ožujka, stoga je preporučljivo maslinu rezati nakon tog razdoblja. Ranija rezidba, koja dovodi do gubitka lišća koje stvara hranu i gubitak grančica, može biti presudna za razvrstavanje pupova, u korist drvnih.
Prednost rezidbe koja se radi odmah po otvaranju pupa je mogućnost da i manje stručni maslinar procijeni količinu cvjetova, a time i potencijalnu količinu ploda čiji dio bi bio odbačen rezidbom. Pri tome je važno što kod masline, za razliku od ostalih vrsta voća, nije moguće razlikovati golim okom cvjetni pup od onog za izdanke, sve do trenutka pojave cvata.
Puna cvatnja
Rezidba maslina ne smije se obavljati nakon trenutka pune cvatnje, budući da bi se tada odbacilo tkivo za koje su već mobilizirani biogeni elementi i rezerve ugljikohidrata, što bi bilo čisto rasipanje hranidbenih resursa. Kasna rezidba sama po sebi ne šteti stablu, ali znatno umanjuje vegetativni porast i godišnji prirast grana.
Na temelju boljeg poznavanja fiziologije reza i novih tehnologija u uzgoju maslina potrebno je primjenjivati i nove suvremene pristupe rezidbi. Dva su osnovna načina rezidbe, prikraćivanje i prorjeđivanje. Kod prikraćivanja nastojimo spriječiti prebujni rast jednog dijela krošnje nad drugim, budući da želimo održati sklad u razvijenosti skeleta i obrastujućih grana i izbojaka u krošnji. Kod rezidbe maslina češće provodimo prorjeđivanje suvišnih grana i izbojaka, a posebice odstranjivanje suhih, ranama od raka masline zaraženih grana te izrođenih grana i izbojaka. Pri tome treba odstraniti kraće izbojke koji zasjenjuju krošnju i odnose hranu, a nose malo cvatova i plodova. Prednost treba dati duljim izbojcima koji su ravnomjerno raspoređeni u krošnji, budući da oni osiguravaju bolju i redovitiju rodnost, a ujedno je s ovakvih izbojaka smanjeno opadanje plodova. Sljedeće pravilo je da sve osnovne tj. skeletne grane budu podjednako razvijene i pravilno usmjerene da se međusobno ne isprepliću, da se ne zasjenjuju i da drže potrebnu čvrstoću, kako se ne bi pod teretom roda ili olujnog vjetra polomile. Potrebno je voditi računa da intenzitet fotosinteze bude što veći i da se skupljena hranjiva racionalno koriste. Samo dobro osvijetljeno lišće ima dobru fotosintetsku aktivnost.
Povećanje rodnosti
Želimo li to postići moramo osigurati ravnomjernu raspoređenost jednogodišnjih izbojaka i na njima dobro osvjetljenje lišća. To se postiže i izborom odgovarajućeg uzgojnog oblika. Naime, od uzgojnog se oblika traži da ima čvrst skelet, veliku rodnu – obrastujuću površinu dobro razvijenih izbojaka, da što bolje koristi svjetlost unutar prostora raspoloživog razmakom sadnje, da omogućava što veću proizvodnost rada, a osobito primjenu mehanizacije, i da se što lakše i jeftinije može oblikovati. Učinak rezidbe je velik, a odražava se prije svega na povećanje rodnosti, boljom obnovom duljih i kvalitetnijih rodnih izbojaka. Naime, nakon rezidbe kojom se prorijedi i odstrani veća masa suvišnih izbojaka, grana i grančica, za grane koje ostaju stoji na raspolaganju veća količina rezervnih hranjiva, pa se one bolje razgranaju i obnavljaju. No, prorjeđivanje ne smije biti niti previše intenzivno, budući da u tom slučaju imamo jak prirast vrlo bujnih izbojaka koji ne donose dobar rod, jer je stimuliran stalan vegetativni rast, a nama je cilj održati skladnu ravnotežu između snage rasta i rodnosti, odnosno fiziološku ravnotežu stabla.
Idealni uzgojni oblik je onaj koji respektira prirodno ponašanje kultivara, odnosno razvitak karakterističnog habitusa u određenom podneblju i koji ima izraženu najbolju produktivnost, kao posljedicu dobre i aktivne fotosinteze lisne površine. Uzgojne oblike u odnosu na geometrijske jednostavnosti mogu se razvrstati u uzgojni oblik vaze (više stožasta – polikonična, grmolika, slobodna itd.), okruglasti – loptasti uzgojni oblik, uzgojni oblik u pravcu jedno stožasti – monokonični i uzgojni oblik plošni – u obliku palmete.
Za koji uzgojni oblik se odlučiti najbolje se savjetovati sa stručnjacima, budući da svaka pogreška ima dugotrajne posljedice. Maslinarski stručnjaci preporučuju uzgojni oblik polikonična vaza.
Vrisak.info