Novi suvremeni prijevod Biblije, koji je nastajao punih dvadeset godina, u vrlo kratkom roku našao je put do čitatelja te je rasprodan u manje od mjesec dana od službenog predstavljanja.
Izdanje Hrvatskog biblijskog društva privuklo je velik interes javnosti, no istodobno je otvorilo rasprave i izazvalo kritike unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj.
O prijevodu se govorilo i u studiju Dnevnika Nove TV, gdje je teolog Anton Šuljić iznio niz primjedbi na samo izdanje, upozorivši da je početno oduševljenje dijela publike ubrzo zamijenilo razočaranje. Prema njegovu mišljenju, dio vjernika očekivao je prijevod koji će ostati bliži dosadašnjem, službenom tekstu, dok ih je novi pristup iznenadio stilom i jezičnim rješenjima.
“Biblija je pobudila veliko zanimanje, najviše najavom, a pretpostavljam da ju je dosta ljudi kupilo, ali i da je velik dio njih razočaran. Razočaran, vjerojatno, zato što su se naučili na jednu Bibliju, koja je standardna i službena, a ovdje su naišli na prijevod koji je govorni, na jezik koji je shematiziran, pa i osiromašen, jer su pogubljena sva prošla glagolska vremena”, pojasnio je.
Kao jednu od ključnih zamjerki Šuljić je naveo pitanje službenog statusa izdanja, tvrdeći da javnosti nije dovoljno jasno naglašeno da prijevod nema crkveno odobrenje kakvo imaju liturgijska izdanja.
“Da bi se nešto moglo zvati katoličkom Biblijom, ono mora imati odobrenje Biskupske konferencije”, istaknuo je Šuljić. Dodao je kako se, prema njegovu razumijevanju, radi ponajprije o studijskom i ekumenskom prijevodu te da je u uredničkom smislu bilo niz propusta koji mogu zbuniti čitatelje.
“Bilo je jako puno uredničkih propusta, koji zbunjuju”, dodao je. Iako je naglasio da cijeni višegodišnji rad prevoditelja, smatra da njihov trud nije adekvatno predstavljen te da je cijeli projekt mogao biti kvalitetnije pripremljen za objavu.
“Svaki prijevod Biblije je dobrodošao, ali on je morao biti bolji. Ova verzija se radila dugo, ali je objavljena brzopleto”, poručio je Šuljić.
Ponovio je kako je prevoditeljski rad ostao u sjeni te da je javnosti nedostajalo jasnih informacija o samom procesu prevođenja. Kao ilustraciju svojih primjedbi naveo je primjer molitve Očenaš, oslanjajući se na analizu profesora Rudolfa Ćurkovića iz Splita.
“Na primjer, u prevođenju Očenaša, poslužit ću se primjerom koji mi je poslao profesor Rudolf Ćurković iz Splita koji analizira samo ‘Oče naš’”, kazao je Šuljić.
‘Naš Oče na nebu’
Usporedio je tradicionalni oblik molitve s novim prijevodom, ukazujući na promjenu tona i značenja koja, prema njegovu tumačenju, utječe na doživljaj molitve.
“Znamo kako to glasi u obliku na koji smo naviknuli: ‘Oče naš koji jesi na nebesima’”.
“‘Naš Oče na nebu, neka se poštuje svetost tvojega imena’. ‘Naš Oče na nebu’, to je, kaže on, ‘informacija o lokaciji, tekst je ravan i deklarativan, gubi se dinamika obraćanja, čovjek govori o Bogu općenito, redak se doživljava opisno’”, navodi Šuljić.
Slične primjedbe iznio je i na nastavak molitve, ističući da novi izričaji, po njegovu mišljenju, zvuče više kao objašnjenja nego kao molitveni zazivi.
“‘Neka se poštuje svetost tvojega imena’, umjesto ‘Sveti se ime tvoje’. Ovdje govorimo o apstraktnoj vrijednosti svetosti imena. ‘Rečenica zvuči kao načelna tvrdnja ili normativna izjava, a ne kao zaziv, molitveni čin, povlači se pred objašnjenjem…’ i tako redom”, rekao je.
Na kraju je ponovno naglasio kako njegove primjedbe nisu usmjerene na teološku dubinu prijevoda, već ponajprije na uredničku transparentnost i kvalitetu prezentacije.
“To nije moje područje, ja imam uredničkih primjedbi, recimo, mi ne znamo tko je što od prevoditelja prevodio. S kojeg jezika je prevodio? S kojeg originala? Naravno da je svaki prijevod Biblije dobrodošao, ali on je morao biti bolji”, zaključio je Šuljić.
Očenaš u novom prijevodu Bibilije:
“Naš Oče na nebu,
neka se poštuje svetost tvoga imena.
Neka dođe tvoje Kraljevstvo.
Neka se na zemlji događa ono što je
po tvojoj volji,
baš kao što je na nebu.
Daj nam danas naš svagdašnji kruh.
Oprosti nam naše dugove kao što i
mi opraštamo svojim dužnicima.
I ne prepuštaj nas napasti,
nego nas očuvaj od Zloga.”
Oglasio se i Zvonimir Despot
Hrvatski novinar Zvonimir Despot u nedjelju je na Facebooku ocijenio da novi prijevod Biblije nije dovoljno dobar.
”Novi hrvatski prijevod Biblije izazvao je veliku pažnju, ali i niz kritika, primjedbi, pa i velikih razočarenja. Jer ako se posao na prijevodu radio 20 godina, onda je posao trebao biti obavljen puno, puno bolje, ili ga je još trebalo raditi i brusiti, a ne ovakav prijevod objavljivati”, napisao je Despot i dodao:
”Moderan prijevod je potreban, ali ne smije se izgubiti pjesnička ljepota teksta niti narušiti izvorni oblik. Pri tome prijevod mora biti razumljiv, bez konstrukcija rečenica koje nisu u duhu našeg jezika. Cilj je bio razumljiviji tekst prilagođen sadašnjem vremenu, ali zbilja je trebalo bolje! Ovo zvuči kao da čitam glasnik Hrvatske lutrije!.”
Vrisak.info
