Više od pedeset godina otkako ljudi uopće istražuju svemir, više od 650 muškaraca probilo je atmosferu naše Zemlje i zakoračilo u orbitu na ovaj ili onaj način.
Bilo da su išli tek do niske Zemljine orbite ili dalje, sve do Mjeseca u okviru Apollo programa, muškarci su uvijek bili ti koji su dominirali ne samo svemirom, već i našom Zemljom.
Tu smo praksu, sasvim očekivano, prenijeli i izvan atmosfere. Sada se stvari polako, ali sigurno mijenjaju.
Žene sve više ulaze u još jednu profesiju preplavljenu muškarcima i nimalo se ne ustručavaju pokazati da im je ondje itekako mjesto, piše Vogue Adria.
U okviru misija koje vode NASA, European Space Agency i Roscosmos, njihova prisutnost više nije iznimka, već postaje pravilo.
Ako ste kojim slučajem posljednja dva dana bili ispod kamena, ili ste možda i sami zalutali u mračne hodnike svemira pa niste popratili da je Amerika poslala misiju Artemis II u svemir, evo što treba znati o samoj misiji.
Riječ je o prvoj misiji s posadom u okviru Artemis programa čiji je cilj prvi put nakon više od pedeset godina ponovno poslati ljude u blizinu Mjeseca.
Za razliku od Artemis I, koji je bio test bez posade, Artemis II sastoji se od četveročlanog tima astronauta koji će obići Mjesec i vratiti se na Zemlju, bez slijetanja.
Posadu čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen. Posebno je važno to što je Christina Koch prva žena koja će letjeti prema Mjesecu, čime ova misija izravno mijenja narativ koji je desetljećima bio rezerviran gotovo isključivo za muškarce.
Misija bi trebala trajati oko deset dana: nakon lansiranja, letjelica ulazi u orbitu oko Zemlje, zatim koristi gravitaciju kako bi se uputila prema Mjesecu, obišla ga i vratila natrag. Povratak završava slijetanjem u ocean, slično kao kod ranijih misija.
Poanta cijele priče nije samo simbolična. Artemis II ključan je korak prema sljedećoj fazi, misiji Artemis III, koja bi trebala vratiti ljude na površinu Mjeseca, uključujući i prvu ženu.
Dugoročno, cilj je mnogo veći: stvaranje održive prisutnosti ljudi na Mjesecu i priprema za misije prema Marsu.
No vratimo se astronautkinji Christini Koch i onome što trebamo znati o prvoj ženi koja je letjela do Mjeseca, osim toga da je Katy Perry sigurno ljubomorna na nju.
A new victory in space: astronaut Christina Koch successfully repaired the toilet on the Orion spacecraft of the NASA Artemis-2 mission. pic.twitter.com/w6HkamN9uE
— Kordon (@Kordoneuropa) April 3, 2026
Rekorderka u svemiru
Christina Koch drži rekord za najduži pojedinačni boravak jedne žene u svemiru. Tijekom svoje misije na International Space Station provela je 328 dana u kontinuitetu izvan Zemlje, od ožujka 2019. do veljače 2020. godine.
U tom je razdoblju obišla Zemlju više od 5.000 puta, sudjelovala u brojnim znanstvenim eksperimentima i izašla u otvoreni svemir čak šest puta.
Njezina misija bila je dio šireg istraživanja o tome kako dugotrajan boravak u bestežinskom stanju utječe na ljudsko tijelo, što je ključno za buduće letove prema Mjesecu i Marsu.
Fizički, tijelo prolazi kroz ozbiljne promjene: gubitak koštane mase, slabljenje mišića i pomicanje tjelesnih tekućina.
No jednako je važan i psihološki aspekt, izolacija, zatvoren prostor i stalna udaljenost od Zemlje. Upravo zato njezin je boravak često opisan kao jedna od najvažnijih priprema za misije dubokog svemira.
Prva isključivo ženska svemirska šetnja
Zajedno s kolegicom Jessicom Meir, Christina Koch je 18. listopada 2019. godine sudjelovala u prvoj potpuno ženskoj svemirskoj šetnji u povijesti, u okviru misije na International Space Station.
Šetnja je trajala nešto više od sedam sati, a njihov zadatak bio je zamijeniti neispravni regulator napajanja (battery charge/discharge unit), ključan za distribuciju električne energije na stanici.
Ono što ovu misiju čini posebno važnom jest činjenica da prvotno nije bila planirana kao „povijesna“.
Još ranije iste godine pokušaj da se organizira all-female spacewalk morao je biti odgođen zbog nedostatka odgovarajućih veličina svemirskih odijela, što je otvorilo pitanje koliko je sama infrastruktura svemirskih programa zapravo bila prilagođena ženama.
Kada je konačno izvedena u listopadu, ova šetnja nije bila samo simboličan trenutak, već i jasan pokazatelj da se i tehnički i institucionalni okviri mijenjaju zajedno s narativom.
Inženjerka s iskustvom u ekstremnim uvjetima
Prije nego što je postala astronautkinja, radila je kao inženjerka u nekima od najnepristupačnijih dijelova planeta, od Antarktike do udaljenih istraživačkih stanica na Arktiku.
Posebno je zanimljivo to što je sudjelovala u misijama u kojima je mjesecima živjela u potpunoj izolaciji, bez izmjene dana i noći.
Na neki način, njezin put u svemir bio je logičan nastavak te fascinacije mjestima na kojima ljudi jedva opstaju, samo što je ovaj put otišla još malo dalje.
🚨HISTORY MADE: Astronaut Christina Koch, aboard Artemis II, officially becomes the farthest any woman has ever traveled from Earth.
– Education & Qualifications:
Earned BS degrees in Electrical Engineering and Physics, plus an MS in Electrical Engineering from North Carolina… pic.twitter.com/2rGPpww7Kg— ONJOLO KENYA🇰🇪 (@onjolo_kenya) April 4, 2026
Artemis II kao povijesni trenutak
U okviru misije Artemis II, Koch će postati prva žena koja će letjeti prema Mjesecu. Iako neće sletjeti, sam let oko Mjeseca golem je korak, ne samo tehnološki nego i kulturno.
Nakon ere Apollo programa, ovo je novo poglavlje koje uključuje mnogo širi spektar ljudi.
Prada ulazi u svemir
Možda najneočekivaniji detalj u cijeloj priči jest suradnja između modne kuće Prada i kompanije Axiom Space na razvoju novih svemirskih odijela za Artemis program.
Riječ je o odijelima sljedeće generacije koja će astronautima omogućiti veću pokretljivost, bolju toplinsku zaštitu i veću izdržljivost u ekstremnim uvjetima na površini Mjeseca.
Prada ovdje ne sudjeluje zbog estetike u klasičnom smislu, već zbog stručnosti u radu s naprednim materijalima i konstrukcijom.
Dizajn je prilagođen različitim tjelesnim tipovima, što je važan pomak u odnosu na ranije generacije opreme koje nisu uvijek uzimale u obzir raznolikost tijela astronauta.
Ako sve bude išlo po planu, upravo će ta odijela nositi i prva žena koja će zakoračiti na Mjesec, čime moda, tehnologija i politika tijela prvi put doista ulaze u istu orbitu.
Artemis II astronaut Christina Koch is set to become the 1st woman to fly around the moon 🌕 pic.twitter.com/eKLBbDBHaN
— Latest in space (@latestinspace) April 1, 2026
Novo lice svemirske utrke
Christina Koch nije samo astronautkinja, već i simbol promjene u načinu na koji zamišljamo istraživanje svemira.
U eri kada NASA otvoreno govori o inkluziji i dugoročnom boravku ljudi izvan Zemlje, njezin let postaje više od misije, postaje poruka.
Desetljećima je svemirska utrka bila priča o političkoj moći i tehnološkoj dominaciji, s vrlo uskim krugom ljudi koji su imali pristup toj stvarnosti.
Danas se taj narativ širi. Programi poput Artemis programa jasno komuniciraju da budućnost svemirskih istraživanja podrazumijeva raznolikost.
Dugotrajne misije zahtijevaju različite perspektive, vještine i iskustva.
Vrisak.info
