Aronijina ljekovita svojstva bila su poznata Indijancima stoljećima, a njezine plodove sušili su i koristili za zimske pogače. Aronija je listopadni grm podrijetlom iz Sjeverne Amerike, uvezena u Rusiju tek krajem 19. stoljeća, a potom i u zemlje srednje i istočne Europe.
Male tamne bobice biljke Aronia melanocarpa prepune su hranjivih tvari i antioksidansa, poput vitamina C i antocijanina, te nude mnoštvo benefita onima koji žele poboljšati svoje zdravlje kroz bolju prehranu.
Svježi plodovi aronije imaju najveći antioksidativni kapacitet među svim istraženim bobičastim i ostalim voćem, mjerenim prema ORAC i TEAC standardima. Zbog visokog stupnja otpornosti na mraz, može preživjeti zimu i do -47 stupnjeva Celzijusa. Zbog toga je mnogi nazivaju sibirskom borovnicom.
Tako se aronija proširila po Rusiji, Finskoj i Švedskoj. Otporna je i na sušu, štetnike, zagađenja i bolesti. U Europu je stigla s istočnog dijela Sjeverne Amerike.
U Europi je aronija privukla pozornost svojom ljepotom jer su njezini bijeli cvjetovi jedni od najljepših među grmolikim biljkama. Godine 1972. crnoplodna aronija dobila je nagradu Kraljevskog hortikulturnog društva u Engleskoj.
Ljekovita moć
Aronija se naziva i namirnicom budućnosti jer ima izrazito veliku ljekovitu moć. Učinkovito pročišćava organizam od štetnih tvari i teških metala te je korisna kao preventiva protiv mnogih bolesti.
Istraživanja ruskih znanstvenika pokazala su da aronija pospješuje izlučivanje teških metala i nekih radioaktivnih tvari iz organizma, piše Poljoprivreda.ba.
Studije su pokazale da bi mogla imati i antikancerogeno djelovanje jer u visokom postotku uništava maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre.
Kao izuzetan antioksidans, sprječava stvaranje slobodnih radikala i napad na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući proces starenja i razvoj kroničnih bolesti. Zbog visokog udjela antioksidansa te vitamina C i E, aronija djeluje antivirusno, antibakterijski i protuupalno.
Aronija je bogata antioksidansom antocijanom koji jača imunitet, smanjuje rizik od raka i usporava starenje. Blagotvorno djeluje na rad želuca i potiče funkciju štitnjače, pa se posebno preporučuje osobama s hipotireozom.
Također sprječava nastanak kardiovaskularnih bolesti, snižava visoki krvni tlak i kolesterol te potiče proizvodnju dobrog kolesterola. Aronija potiče rad jetre, pomaže kod žučnih kamenaca i upala žučnog mjehura te blagotvorno djeluje na probavni sustav – smiruje grčeve i bolove u crijevima, smanjuje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljev. Korisna je i kod upala mokraćnog sustava.
Ovo voće često se koristi u proizvodima za mršavljenje jer pomaže u održavanju idealne tjelesne težine.
Aronija je riznica biološki aktivnih spojeva. Od vitamina sadrži sve esencijalne nutrijente – C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6 i B9, dok je od minerala bogata cinkom, željezom, kalijem, kalcijem, manganom, fosforom i jodom.
To su sitne, tamnoplave bobice koje rastu u grozdovima i izgledom podsjećaju na borovnicu. Rastu u obliku grma, visine do dva metra. Jestivi i ljekoviti dio biljke su bobice trpkog okusa koje se, nakon sazrijevanja na grmu, mogu održati i do dva mjeseca.
Dozrijevaju krajem kolovoza i u rujnu. Postoje tri vrste aronije: crna (Aronia melanocarpa), tamnocrvena (Aronia arbutifolia) i ljubičasta (Aronia prunifolia), a pripadaju obitelji ruža (Rosaceae). Nijedna od njih nema prirodnih neprijatelja ni nametnika, pa se aronija uopće ne tretira pesticidima, zbog čega nosi naziv ekološki uzgojenog bobičastog voća.
Bere se u rujnu, kada su plodovi potpuno zreli i sjajno crni. Zreli plodovi aronije ostaju na biljci, ne otpadaju i ne kvare se, pa se berba može produžiti i do dva mjeseca.
Sušeni plod aronije dobiva se sušenjem zrelih bobica na vrlo niskim, prirodnim temperaturama kako bi se sačuvala sva hranjiva i ljekovita svojstva svježe aronije. Preporučuje se dnevno konzumirati do 50 sušenih bobica.
Za prevenciju i očuvanje dobrog zdravlja preporučuje se popiti decilitar soka dnevno tijekom dva tjedna u svakom godišnjem dobu. Iskoristivost zdravih sastojaka veća je ako se aronija konzumira nakon obroka. Također, zbog visokog sadržaja pektina i voćnih kiselina, kod osoba s osjetljivim želucem može izazvati mučninu. Nisu poznate kontraindikacije s lijekovima.
Vrisak.info
