Nekada su sajmovi bili pravi praznici trgovine.
Svi ozbiljniji gospodarstvenici bili su im redoviti gosti. Rijetko tko se s njih vraćao bez ugovorenih poslova. Osobito veletrgovci. A onda je došao internet. Odjednom je sve bilo dostupno. I to odmah. Mnogi nisu preživjeli tu informatičku, komunikacijsku revoluciju. Propali su i brojni veliki sajmovi. No, ne i mostarski. Međunarodni gospodarski sajam u Mostaru više od dva desetljeća kao da prkosi novim tehnologijama i svake godine okuplja sve više izlagača i posjetitelja.
Danas će svečano biti otvoren u prisutnosti brojnih gospodarstvenika, političara, građana… Na njemu će se predstaviti više od 700 izlagača iz tridesetak zemalja. U najvećem broju Kinezi, koji će upravo u Mostaru predstaviti svoje novo gospodarsko “čudo”. Riječ je o, globalno gledano, gospodarskoj i svakoj drugoj sili koja je i ovu sajamsku manifestaciju odučila iskoristiti da prikaže što sve nudi. To što je Kina zemlja partner ovogodišnjega mostarskog Sajma puno govori o ugledu ovog poslovno-društvenog događaja jer neke od najvećih sajamskih manifestacija u svijetu organiziraju se upravo u toj azijskoj zemlji. Ta velika Kina prepoznala je “mali” Mostar kao mjesto svoje prezentacije.
I nisu Kinezi, naravno, jedini koji dolaze na mostarski Sajam. Svi koji imaju bilo kakve poslovne planove u BiH i jugoistočnoj Europi zanimaju se za ovaj sajam. I mnoge tvrtke iz Hrvatske ulazak na bh. tržište trasirale su i trasirat će na ovoj izložbi. U idućih pet dana štandove će obići pedesetak tisuća posjetitelja. I mnoge druge brojke govore o veličini ove manifestacije.
Postavlja se pitanje kako u jednom malom Mostaru Sajam opstaje, dok u brojnim velikim gradovima manifestacije sličnog tipa ne uspijevaju. Odgovor vjerojatno leži u činjenici što su u gradu na Neretvi već odavno shvatili kako samo izlozi nisu dovoljni za privlačenje izlagača. Brojni prateći sadržaji učinili su ovu manifestaciju magnetom koji privlači izlagače i goste iz cijelog svijeta. Mnoštvo je podsajamskih programa koji idu ukorak s vremenom. Veliko zanimanje je i za konferencije i okrugle stolove. Organiziraju se razne večeri gdje se s partnerima uspostavljaju prijateljski odnosi. Izravna komunikacija rađa nove mogućnosti, poslovne ideje i prilike.
Mediteranski položaj Mostara u trokutu Sarajevo – Dubrovnik – Split također igra veliku ulogu kad su u pitanju izlagači i posjetitelji iz regije. Goste privlače i zanimljiva kulturna događanja. Turistička šetnja gradom također je dio programa. Sve je to dio ambijenta koji pogoduje gospodarstvu, ali i društvenom životu. Sajam je u pravom smislu praznik koji oživi Hercegovinu, koji se “slavi”, ako ničim drugim, onda razgledavanjem i susretima s poznanicima i prijateljima.
Dio imidža Međunarodnog sajma u Mostaru, kao i svih drugih, jesu i političari. Gospodarstvenici u susretu s njima koriste prigodu za razna lobiranja, ukazivanje na zakonsku problematiku, što bi na nekim službenim sastancima teže uspijevali. I sami političari tijekom susreta barem malo relaksiraju međusobne odnose koji su napeti i u državi i izvan nje. Rijetka je to prigoda i mjesto gdje se svake godine susretnu državnici i drugi utjecajni političari s prostora koji prelazi okvire jugoistočne Europe.
Poslovno, političko i privatno umrežavanje u Mostaru ima veće značenje nego u drugim mjestima. Razrušenom gradu potrebna je izgradnja u svakom smislu te riječi. Sajam unosi dašak gospodarskog i svakog drugog optimizma. Vraća čovjeka iskonskim vrijednostima kada se u živim razgovorima sklapaju prijateljstva i dogovaraju poslovi. Gradi mostove povjerenja među narodima. I to je njegova uloga. Biti mjesto susreta.
Danas je internet građane gurnuo u virtualni svijet. Prepun mržnje. Zato možda Mostar za vrijeme sajamskog tjedna živi kao normalan grad, a nakon njega opet se vraća svojim podjelama.
Tek kada grad na Neretvi izgradi sve porušene mostove povjerenja, onda se može reći kako je i Sajam u tom svom segmentu završio misiju. Nastavit će živjeti kroz susrete isključivo gospodarstvenika kojima, unatoč svemu, živu riječ, stisak ruke i smiješak ne mogu nadomjestiti nikakvi smajlići i lajkovi na društvenim mrežama.
Jozo Pavković/Vecernji list
