Turizam u Županiji Zapadnohercegovačkoj bilježi rast broja dolazaka i noćenja, osobito nakon pandemije, no novi Akcijski plan provedbe Strategije razvoja turizma ŽZH za razdoblje 2025.–2027. pokazuje da institucije taj rast dočekuju bez uređenog sustava.
Dokument donosi planove za naredne dvije godine, ali i potvrđuje da je Ljubuški zasad jedina lokalna zajednica koja već ima ono što ostatak županije tek planira uvesti.
Akcijski plan priznaje da je prethodni provedbeni dokument zastario te da su pandemija i promijenjeni turistički trendovi ubrzali razvoj turizma bez odgovarajuće institucionalne reakcije. Iako se u dokumentu ističe koncept održivog turizma, jasno je da ŽZH i dalje nema funkcionalan okvir za njegovo provođenje.
Županija trenutačno nema operativnu Županijsku turističku zajednicu, što znači da ne postoji središnje tijelo koje bi koordiniralo razvoj, promociju i kontrolu turističkih aktivnosti na cijelom području.
Prema Akcijskom planu, do kraja 2026. godine predviđeno je nekoliko ključnih institucionalnih koraka.
Planirana je uspostava Županijske turističke zajednice, koja bi trebala postati nositelj strateških aktivnosti i koordinacije. Time se implicitno priznaje da dosadašnji razvoj turizma nije imao jedinstveno upravljanje, piše Hercegovina.info.
Dokument također predviđa pokretanje turističkih zajednica u Širokom Brijegu i Grudama. Riječ je o sredinama koje do sada nisu imale organiziran sustav upravljanja turizmom, unatoč rastu broja posjetitelja.
Uz to se najavljuje standardizacija turističke signalizacije i evidencije gostiju na razini cijele županije, pri čemu se kao model izravno navodi praksa Grada Ljubuškog.
Ljubuški kao izuzetak a ne pravilo
Dok ostatak županije tek planira uvođenje osnovnih mehanizama, Ljubuški ih već ima u funkciji.
Grad već provodi sustavnu evidenciju gostiju, što omogućuje realne statističke podatke, bolju kontrolu smještaja i naplatu boravišnih pristojbi. Time Ljubuški ostvaruje financijsku korist koja u drugim sredinama izostaje.
Za razliku od većine ŽZH, Ljubuški ima i registrirani privatni smještaj, dok se u drugim općinama i gradovima velik dio turizma odvija izvan službenih tokova, bez nadzora i bez javnih prihoda.
Posebno se ističe činjenica da se u cijeloj županiji nalaze samo tri službeno registrirana kampa, svi u Ljubuškom. U ostatku županije kamping turizam postoji, ali uglavnom u neformalnom obliku.
Cijena stihijskog razvoja
Dokument otvoreno upozorava na posljedice ovakvog stanja. Zbog neregistriranog smještaja i neuređenog sustava županija gubi značajne prihode, koji bi se mogli ulagati u infrastrukturu i promociju.
Istodobno, lokalna zajednica nema stvarnu korist od rasta turizma, jer se dobit zadržava izvan javnih sustava. Turizam se razvija stihijski, bez standarda, dugoročne strategije i kontrole utjecaja na okoliš i prostor.
Što donosi budućnost
Akcijski plan predviđa uvođenje godišnjih izvješća o provedbi, čime bi se po prvi put sustavno pratilo ispunjavaju li se zadani ciljevi. Također se najavljuje izrada digitalne platforme (online dashboarda) na kojoj bi javnost mogla u realnom vremenu pratiti napredak mjera.
Planirano je i osnivanje Foruma održivog turizma, koji bi se održavao najmanje jednom godišnje i uključivao institucije, privatni sektor i lokalnu zajednicu. Time se najavljuje veća transparentnost, ali bez jasnog odgovora tko će snositi odgovornost ako se planovi ponovno ne provedu.
Akcijski plan razvoja turizma ŽZH jasno pokazuje da problem Zapadne Hercegovine nije manjak potencijala, nego kašnjenje institucija. Dok Ljubuški već ima uređen sustav, ostatak županije tek planira osnovne korake.
Ako se najavljene mjere ponovno zadrže na papiru, turizam će nastaviti rasti – ali bez reda, bez koristi za zajednicu i bez dugoročne održivosti..
Vrisak.info
