Pitanje rasta cijena hrane u BiH višeslojan je problem koji valja promatrati i kroz prizmu činjenice da je BiH i dalje izrazito ovisna o uvozu repromaterijala.
Rast cijena goriva, prevelika ovisnost o uvozu repromaterijala, kao i nedovoljni poticaji za domaću proizvodnju, razlog su zbog kojega građane BiH u idućih nekoliko mjeseci očekuje novo poskupljenje prehrambenih proizvoda.
Negativne posljedice
Rast cijena energenata i globalna ekonomska kriza značajno će se odraziti na domaću poljoprivrednu proizvodnju i cijene hrane u BiH, upozorio je predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo. Istaknuo je kako će domaći proizvođači biti među najpogođenijima te da bi poskupljenje domaće proizvodnje moglo ići najmanje do 70 posto.
– Ulazni inputi, gorivo, gnojivo, sjemena, zaštita…, poskupjeli su više od 50 posto, tako da bi otprilike finalni proizvod mogao biti skuplji 70 posto – naglasio je Bićo. Govoreći o proljetnoj sjetvi, Bićo je naglasio da se poljoprivrednici suočavaju s velikim troškovima jer koriste skupo gorivo i nabavljaju skupa gnojiva, zbog čega su ulaganja znatno veća nego prije. Dodao je i da postoji mogućnost da dio proizvoda bude lošije kvalitete jer mnogi proizvođači zbog visokih cijena ne mogu osigurati dovoljne količine gnojiva. Kao moguće rješenje za ublažavanje problema u poljoprivredi, Nedžad Bićo smatra da bi država trebala stati snažnije iza domaćih proizvođača. Prema njegovim riječima, robne rezerve morale bi biti funkcionalne te intervenirati u razdobljima sjetve i krize. Također je istaknuo da bi država trebala uložiti više napora prilikom nabave i distribucije repromaterijala, čime bi proizvodi bili povoljniji i dostupniji, prenosi Večernji list.
Pitanje rasta cijena hrane u Bosni i Hercegovini višeslojan je problem koji valja promatrati i kroz prizmu činjenice da je BiH i dalje izrazito ovisna o uvozu repromaterijala, dok razina izdvajanja za unaprjeđenje produktivnosti, ali i konkurentnosti domaćih proizvođača, još uvijek nije na razini koja može osigurati lakše suočavanje s nepredviđenim izazovima i krizama. U vremenu kada je pitanje subvencija domaće proizvodnje visoko na listi prioriteta europskih zemalja, BiH ne smije ostati postrani te oslonjena isključivo na domaće proračune koji su, unatoč povećanju iznosa poticanja, nedovoljni kako bi zadovoljili sve ono što traže proizvođači hrane.
Potpora EU
Naime, BiH još uvijek ne može koristiti sredstva iz IPARD programa Europske unije zbog neispunjenih političkih i tehničkih preduvjeta. Jedan od ključnih tehničkih zahtjeva je uspostava i akreditacija Decentraliziranog sustava implementacije (DIS). Riječ je o programu koji bi za Bosnu i Hercegovinu i njezine poljoprivredne proizvođače otvorio potpuno nove perspektive razvoja, omogućujući razinama vlasti u BiH da ulažu veće iznose sredstava u razvoj agrara. IPARD III je, podsjećamo, za zemlje zapadnog Balkana otvorio pristup za impresivnih 990 milijuna eura, što je tek dio jer ukupni iznosi ovise i o financiranju zemalja korisnica.
Vrisak.info
