Vlada republike Hrvatske odborila je dodatnik 500.000 eura za obnovu zgrade Gimnazije fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu.
Od strateške financijske potpore Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar, kao temelju zdravstvene skrbi, preko izdvajanja sredstava za institucije obrazovanja poput Gimnazije fra Dominika Mandića Široki Brijeg i osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom u Fojnici pa do potpore Katoličkoj crkvi kao duhovnom pastiru hrvatskoga naroda u BiH.
Vlada Republike Hrvatske na čelu s Andrejem Plenkovićem nastavlja podizati razinu i iznose potpore, ali i uvrštavati neke nove projekte na popis onih koji su od iznimnog značaja za Hrvate u BiH, piše Večernji list BiH.
Na sjednici Vlade donesene su tri odluke – ona financijski najvrjednija odnosi se na poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu, i to u iznosu od 10,310.000 eura Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, kako slijedi: za razdoblje od siječnja do svibnja 2025. iznos od 4,710.000 eura jednokratno te za razdoblje od lipnja do prosinca 2025. iznos od po 800.000 eura mjesečno.
Polazeći od ustavne odrednice prema kojoj Republika Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana izvan RH, pitanje Hrvata u Bosni i Hercegovini od osobitog je značaja, pri čemu je kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita u samom vrhu prioriteta. Rad Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u tom je smislu od strateške važnosti s obzirom na to da je riječ o jednom od najsuvremenijih kliničkih centara kojemu gravitira veliki broj stanovnika, kako iz BiH tako i s juga Hrvatske.
Istodobno, odlukom Vlade još jedan projekt je ušao na popis onih od strateškog značaja za Hrvate u BiH. Riječ je o projektu “Obnova crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu”, a za što se u 2025. godini predlaže izdvajanje 950.000 eura.
U sklopu Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu nalazi se crkva sv. Ćirila i Metoda, koju je projektirao Josip p. Vancaš i koja je 2011. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Izgradnja ovog sakralnog objekta u renesansnom stilu počela je 1892. godine, a radovi su završeni 1896. godine.
U unutrašnjosti crkve nalaze se vitraji, slike i freske vrsnih umjetnika kao što su Oton Iveković, Ivana Kobilca, Gabriel Jurkić i Josip Krikler te pet drvenih oltara, propovjedaonica i kipovi koje je izradio čuveni drvorezbar Ferdinand Stuflesser.
Nakon završetka Domovinskog rata, u kojem su zgrade crkve i Bogoslovije nekoliko puta granatirane te su pretrpjele znatna oštećenja, Vrhbosanska nadbiskupija uspjela je otkloniti posljedice uništenja na kupoli, obnoviti vitraj iznad glavnog oltara i vanjsku fasadu, ali nije mogla pokrenuti unutrašnju obnovu crkve.
I kroz potporu ovom projektu Vlada RH pokazuje osobitu brigu za Hrvate u BiH, kao jednakopravan, suveren i konstitutivan narod koji u projektima iz područja kulture i religije osnažuje i duhovnu dimenziju svojega ostanka i opstanka.
Treća odluka odnosi se na nastavak podrške već utvrđenim strateškim projektima. Jedan od njih je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koja se trenutačno gradi u Mostaru, a koja će, nakon završetka, postati istinsko kulturno središta Hrvata u BiH, ali i važan kulturni dragulj i svih drugih naroda te građana koji prepoznaju važnost jedne takve institucije u smislu obogaćivanja kulturne ponude, ne samo u Mostaru već i u BiH u cjelini.
Za projekt “Dovršetak izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru” u 2025. godini predlaže se izdvajanje 2,000.000 eura. Istodobno, nije zanemarena ni podrška aktualnim aktivnostima HNK Mostar koji je, podsjećanja radi, u ovoj kazališnoj sezoni pripremio i postavio 16 živućih i festivalskih predstava koje su dobile čak 58 nagrada na domaćim i međunarodnim festivalima.
Tako je Vlada RH za projekt “Potpora radu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru” u 2025. godini izdvojila 265.000 eura.
U srcu središnje Bosne – u Travniku još od 1882. godine djeluje Katolički školski centar, koji danas nosi ime Petra Barbarića i koji se pozicionirao u sami vrh srednjoškolskog obrazovanja na hrvatskom jeziku u BiH, što potvrđuju i izvrsni rezultati po pitanju ishoda učenja i poučavanja.
U sklopu KŠC-a Travnik djeluju dječji vrtić, osnovna škola, gimnazija te internat. Novom odlukom Vlada RH je za projekt “Obnova Katoličkog školskog centra ‘Petar Barbarić’ u Travniku” u 2025. godini izdvojila 400.000 eura.
Pola milijuna eura za Gimnaziju fra Dominika Mandića
A u samom vrhu po kvaliteti obrazovanja je i nadaleko poznata Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu, koja je od samih početaka duboko vezana uz franjevce koji su je osnovali 1889./1900. godine.
U zgradi gimnazije je 22. siječnja 2024. godine izbio požar (izgorjeli su krov i potkrovlje zgrade), a nakon toga, uslijed vremenskih nepogoda i velike kiše, poplavljeni su prostori zgrade.
Grad je donio odluku o proglašenju stanja nesreće te je zbog velikih oštećenja i devastacije prostorija prestalo redovito održavanje nastave u toj zgradi. Učenici i nastavno osoblje premješteni su u prostore Prve i Druge osnovne škole u Širokom Brijegu.
Za projekt “Obnova Gimnazije fra Dominika Mandića Široki Brijeg” u 2025. godini Vlada je izdvojila 500.000 eura.
U smislu potpore osnaživanju obrazovanja, kao temelja za opstanak Hrvata, podržan je i projekt izgradnje osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom u Fojnici u 2025. godini, i to s 500.000 eura.
Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” Gojevići – Fojnica jedina je škola u općini Fojnica koja nastavni plan i program izvodi na hrvatskom jeziku
Široki Brijeg: Evo kako je izgledala zgrada gimnazije prije oko 90 godina
Vrisak.info
