Nove norme Dikasterija za nauk vjere za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena predstavljene su u Tiskovnom uredu Svete Stolice, izvještava Vatican News.
Norme za razlučivanje navodnih nadnaravnih fenomena ažurirane su u novom dokumentu Dikasterija za nauk vjere, koji su predstavili kardinal Victor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, mons. Armando Matteo, tajnik doktrinarnog odsjeka Dikasterija za nauk vjere, te sestra Daniela Del Glaudio, SFI, ravnateljica Međunarodnog opservatorija za marijanska ukazanja i mistične fenomene, profesorica mariologije na Sveučilištu Regina Apostolorum i Papinskom teološkom fakultetu sv. Bonaventure u Rimu. Dokument je stupio na snagu 19. svibnja 2024.
S ovim smjernicama lakše do zaključka o Međugorju
“Što se tiče Međugorja, još nismo donijeli zaključak, ali vjerujemo da će s ovim smjernicama biti lakše nastaviti i doći do zaključka,” rekao je kardinal Víctor Manuel Fernández, Prefekt Dikastra za Nauku Vjere, tijekom konferencije za novinare na kojoj su predstavljene nove norme za razlučivanje pretpostavljenih nadnaravnih fenomena. Odgovarajući na pitanje novinara, dodao je da će “za druge slučajeve koji su prisutni u Dikastru već dugi niz godina, ove smjernice olakšati donošenje razboritog zaključka.” Nastavio je: “U mnogim slučajevima ti su fenomeni dobro i normalno rasli. Ponekad se fenomen može lako upravljati bez problema, donoseći pozitivne rezultate: to se dogodilo u većini svetišta. Mnoga često posjećena svetišta od strane vjernika potječu iz sličnog iskustva. Nikada nije bilo deklaracije, ni od biskupa ni od Dikastra, a oni su rasli normalno bez problema kao popularna pobožnost.” Ukratko, kardinal je objasnio, “lijep fenomen može rasti” bez potrebe za “deklaracijom o nadnaravnom podrijetlu. U slučajevima Lurda, Fatime i Guadalupe, njihov ogroman rast nije ovisio o deklaraciji o nadnaravnom podrijetlu.”
Na drugo pitanje na istu temu, kardinal je odgovorio: “Što se tiče Međugorja, vidjet ćemo. Na primjer, nisam pročitao materijal dostupan u Dikastru, znam neke detalje, ali moramo proučiti kako bismo došli do zaključka s ovim novim normama. Imajte na umu da se fenomen može smatrati dobrim, ne opasnim na početku, ali može imati problema u kasnijem razvoju. Stoga ponekad deklaracija treba pojasniti te različite faze: to je razlika koju moramo uzeti u obzir. A onda, pretpostavimo da je dano zeleno svjetlo, ‘nihil obstat,’ možda ćemo također morati pojasniti da neke detalje ne treba uzeti ozbiljno. Ako se dobro sjećam, Gospa je tamo davala naredbe, određivala raspored, mjesto, što bi biskup trebao raditi, itd. To treba pojasniti.”
Međunarodna Komisija za Istragu
Kako bi razjasnio činjenice o Međugorju, papa Benedikt XVI. osnovao je Međunarodnu Komisiju za Istragu 17. ožujka 2010., unutar tadašnje Kongregacije za Nauku Vjere. Komisija, koju je predvodio kardinal Camillo Ruini, prikupila je i pregledala “sav materijal” vezan za to pitanje tijekom 17 sastanaka i predstavila detaljno izvješće Papi, uključujući preporuke o “nadnaravnoj prirodi ili ne” ukazanja, te predlažući najprikladnija pastoralna rješenja. Komisija je pregledala svu dokumentaciju dostupnu u Vatikanu, u župi Međugorje i u arhivima tajnih službi bivše Jugoslavije. Intervjuirali su navodne “vidioce” i svjedoke te su proveli inspekciju na terenu u Međugorju u travnju 2012. Ovaj rad je trajao gotovo četiri godine, završivši 17. siječnja 2014. kada je konačno izvješće predano papi Franji.
Izjava Pape Franje o Međugorju
Tijekom konferencije za novinare na povratku s apostolskog putovanja u Fatimu 13. svibnja 2017., papa Franjo podsjetio je da “sva ukazanja ili pretpostavljena ukazanja pripadaju privatnoj sferi, nisu dio javnog redovitog učiteljstva Crkve.” Konkretno je spomenuo rad Komisije za Istragu, razlikujući tri aspekta: “Što se tiče prvih ukazanja, kada su [vidioci] bili djeca, izvješće više-manje kaže da je potrebna daljnja istraga. O pretpostavljenim sadašnjim ukazanjima, izvješće ima svoje sumnje,” i “treće,” Papa je napomenuo, “srž Ruinijevog izvješća: duhovna činjenica, pastoralna činjenica, ljudi koji tamo idu i obraćaju se, ljudi koji susreću Boga, koji mijenjaju svoje živote. Za to nema čarobnog štapića, a ovu duhovno-pastoralnu činjenicu ne može se poreći.”
Imenovanje Nadbiskupa Hosera
S ovim razumijevanjem, Papa je 11. veljače 2017. odlučio dodijeliti poljskom nadbiskupu Henryku Hoseru misiju “posebnog izaslanika Svete Stolice” kako bi “dublje upoznao pastoralnu situaciju” u Međugorju i, “posebno, potrebe vjernika koji tamo dolaze na hodočašće” kako bi “predložio moguće pastoralne inicijative za budućnost.” Ova misija je bila “isključivo pastoralne” prirode.
U intervjuu za Vatican News, nadbiskup Hoser objasnio je da hodočasnici iz cijelog svijeta dolaze u Međugorje “susresti Krista i Njegovu Majku.” Naglasio je da je “Marijanski put najsigurniji i najpouzdaniji” jer vodi k Isusu. U Međugorju se vjernici usredotočuju na Svetu Misu, klanjanje Presvetom Sakramentu i često sudjelovanje u sakramentu pomirenja. Za nadbiskupa, ovo je predstavljalo istinsko “kristocentrično” štovanje, življeno u bliskosti s Djevicom Marijom, čašćenom pod naslovom “Kraljica Mira.”
Papa Franjo odobrava hodočašća
Nastavljajući u tom smjeru, 12. svibnja 2019., nadbiskup Hoser i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini, nadbiskup Luigi Pezzuto, objavili su odluku pape Franje da odobri hodočašća u Međugorje, koja sada mogu službeno organizirati biskupije i župe, a ne više samo u “privatnom” obliku kao što je prethodno naznačeno od strane Kongregacije za Nauku Vjere.
U vezi s ovim pitanjem, tadašnji privremeni direktor Tiskovnog ureda Svete Stolice, Alessandro Gisotti, pojasnio je da bi Papino odobrenje trebalo biti popraćeno oprezom “kako bi se izbjeglo da se ta hodočašća tumače kao potvrda poznatih događaja, koji još uvijek zahtijevaju ispitivanje od strane Crkve. Stoga, treba izbjegavati da takva hodočašća stvaraju zbrku ili nejasnoće s doktrinarnog stajališta. Ovo također vrijedi za pastire bilo kojeg ranga koji namjeravaju otići u Međugorje i ondje slaviti ili koncelebrirati na svečani način.” Gisotti je također istaknuo da “s obzirom na značajan priljev ljudi i obilne plodove milosti koji su iz njega proizašli, ova odredba spada u posebnu pastoralnu pažnju koju je Sveti Otac namjeravao posvetiti ovoj stvarnosti, usmjerenu na poticanje i promicanje plodova dobra.” Tako će apostolski posjetitelj “imati veću lakoću u uspostavljanju odnosa s svećenicima zaduženim za organizaciju hodočašća u Međugorje, kao pouzdane i dobro pripremljene osobe, pružajući im informacije i smjernice kako bi ta hodočašća bila plodonosna.”
Dana 27. studenog 2021. papa Franjo imenovao je nadbiskupa Alda Cavallija za nasljednika nadbiskupa Hosera—koji je preminuo 13. kolovoza—novim apostolskim posjetiteljem, odgovornim za pastoralnu skrb o hodočasnicima koji putuju u Međugorje.
Vrisak.info
