Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja u kojima se još uvijek teoretski u mirovinu može otići s nepunih 60 godina, točnije s 58. Riječ je o osobama koje počnu raditi s 18 godina te navrše 40 godina staža prije 60. godine, piše Marija Medić Bošnjak za Večernji list BiH.
Podiže se prag
Zakon o mirovinskom osiguranju Federacije BiH definira da je za odlazak u punu starosnu mirovinu potrebno ostvariti jedan od propisanih uvjeta: napuniti 40 godina staža ili 65 godina života. Iako su se prije nekoliko godina javljale inicijative da se dobna granica za odlazak u mirovinu pomakne, za sada je sve ostalo samo na inicijativi. Kada je riječ o europskim zemljama, situacija je nešto drugačija, a starosni pragovi u nekim zemljama idu do gotovo 70 godina. Trenutačno najnižu dob za umirovljenje treba imati u Francuskoj. Naime, prema zakonu te zemlje, u punu mirovinu trenutačno se ide sa 62 godine i tri mjeseca.
Zakon o mirovinskom osiguranju FBiH definira da je za odlazak u punu starosnu mirovinu potrebno ostvariti jedan od propisanih uvjeta: napuniti 40 godina staža ili 65 godina života. Prije nekoliko godina javljale su se inicijative da se dobna granica za odlazak u mirovinu pomakne
Mnoge zemlje donijele su odluke o postupnom ili jednokratnom podizanju granice za umirovljenje u sljedećih desetak godina. Uglavnom se granica podiže na 67 godina, a Danska je već odlučila 2035. podići dob za umirovljenje na 69 godina.
Najnižu dob za umirovljenje treba imati u Francuskoj. Prema zakonu te zemlje, u punu mirovinu trenutačno se ide sa 62 godine i 3 mjeseca. Najrestriktivnije uvjete za odlazak u mirovinu imaju Bugarska, Italija…
Prošle godine ova je umirovljenička oaza, nakon velikih prosvjeda, usvojila reformu s postupnim podizanjem dobi za ostvarenje mirovine sa 62 na 64 godine do 2032. godine. S manje od 65 godina punu mirovinu može se zaslužiti još u Slovačkoj, Češkoj, Latviji, Litvi i Malti. S druge strane, najrestriktivnije uvjete za odlazak u mirovinu imaju Bugarska, Italija, Grčka i Danska, u kojima za umirovljenje treba napuniti čak 67 godina. Mnoge zemlje donijele su odluke o postupnom ili jednokratnom podizanju granice za umirovljenje u sljedećih desetak godina. Uglavnom se granica podiže na 67 godina, a Danska je već odlučila 2035. podići dob za umirovljenje na 69 godina. U većini zemalja ostavljena je mogućnost prijevremene mirovine. Istu mogućnost nudi i BiH, odnosno FBiH.
Važno je napomenuti kako su uvjeti za ostvarenje izuzetne prijevremene starosne mirovine različiti za žene i muškarce. Prema važećem zakonu, pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu muškarci u FBiH moći će koristiti do 2026., a žene do 2036. Tako muškarci koji to pravo žele iskoristiti do kraja ove godine u trenutku predavanja zahtjeva za ostvarenje ove mirovine trebaju imati 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja. U 2025. muškarci u FBiH će u prijevremenu mirovinu moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Kada je riječ o ženama, situacija je značajno drugačija, odnosno one će ovo pravo moći ostvarivati čak deset godina dulje nego muškarci. Žene koje žele iskoristiti pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu u FBiH do kraja ove godine u trenutku predavanja prijave za mirovinu trebaju imati 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja.
Što planiraju neke zemlje
Godine 2025. starosni prag penje se na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Tijekom 2027., prema ovom zakonu, za ostvarenje prijevremene mirovine u FBiH žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tijekom 2028. 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tijekom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja. Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto.
U nekim zemljama odlazak u privremenu mirovinu uvjetuje se godinama radnog staža. Primjerice, u Hrvatskoj je uvjet 35 godina staža. U Austriji je prijevremena mirovina moguća u dobi od 63 godine s 42 godine staža, u 61. s 43 godine i u 60. s 44 godine staža.
U nekim zemljama, ako je staž osiguranja dug, prijevremeno isplaćena mirovina se ne smanjuje. Primjerice, u Italiji je zakonska dob za umirovljenje 67 godina, ali ako duljina radnog staža i dob za umirovljenje zajedno iznose najmanje 102 godine, tada je umirovljenje bez penala moguće od 64. godine. Hrvatska omogućuje ranije umirovljenje bez umanjenja mirovine osobama koje napune 41 godinu staža. Takve osobe mogu steći mirovinu najranije sa 60 godina života.
Vrisak.info
