Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) i internetski portal Bild.ba danas su u Širokom Brijegu organizirali konferenciju pod nazivom “Društveno-politička realnost i budućnost Bosne i Hercegovine”. Konferencija se organizirala povodom 25. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Na konferenciji sudjeluju šest panelista u okviru dva panela. U prvom panelu sudjelovali su sveučilišni profesori Dražen Barbarić, Šaćir Filandra i Miloš Šolaja, a u drugom panelu političari Zdenko Ćosić, i Srđan Mazalica.
Sveučilišni profesor Šaćir Filandra istaknuo je kako se trenutno nalazimo u velikoj moralnoj krizi. “Istinitim smatramo samo ono što nama odgovara”, istaknuo je Filandra. Poručio je kako je kraj rata u BiH je suosjećanje sa žrtvama drugih, a toga kod nas nema. “Presuđeni ratni zločinci najčešće su nam najveći heroji, naš ratnik ne može biti zločinac”, istaknuo je Filandra.
Konferencija je poluzatvorenog tipa i održava se u konferencijskoj dvorani hotela Park u Širokom Brijegu, a gosti na konferenciji su panelistima postavljali pitanja s ciljem razvijanja konstruktivne rasprave i dijaloga.
Bild.ba prenosi kako profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić tvrdi da se BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma nalazi u permanentnoj krizi jer ne postoji minimalni konsenzus oko minimalne doze državnosti.
Voditelj stručnog tima IDPI-a kaže da u BiH imamo centrifugalne i centripetalne vektore te onaj hrvatski koji balansira između ova dva i osigurava minimalnu državnost.
Pročelnik studija politologije kaže da se u BiH sudaraju dva potpuno suprotstavljena koncepta države. Dominantno bošnjački, kako kaže, teži ka centralizaciji i unitarizaciji države, dok onaj dominantno srpski na BiH gleda s polazišta želje za separatizmom ili konfederalnim odnosom.
Na konferenciji sudjeluju političari i sveučilišni profesori
Bošnjaci, kaže, Dayton vide u privremenom rješenju i tendenciji centralizacije. Srbi ga pak vide kao polazište ka secesionizmu, dok ga Hrvati vide kao polazište ka federalizaciji države.
– Kad vidimo zahtjeve Hrvata preko HNS-a to nije ništa drugo nego vraćanje ka originalnim postavkama Daytona – kazao je Barbarić.
Govoreći o trenutnom stanju u BiH, Šaćir Filandra, profesor na FPN UNSA, istaknuo je da nikakvi ad hoc dogovori nisu održivi bez klime povjerenja koje evidentno nema u našoj zemlji.
– Ne vidim spremnost za uspostavu povjerenja, klima povjerenja se uspostavlja komunikacijom, a komunikacije između nas nema. Bošnjacima iz Sarajeva je bliži Sidney nego Široki Brijeg, a ovima iz Širokog Brijega da ni ne pominjem što im je Živinice. Nedostatak komunikacije je vrlo prisutan i nju je moguće uspostaviti na simboličkoj razini prvenstveno. Nikad nisam čuo da je bošnjački član Predsjedništva otišao u Grude ili posjetio Violetu, ni obratno – nikad nisam čuo da je hrvatski član Predsjedništva došao u Kakanj. To je veliki problem i to odražava nedostatak povjerenja – smatra Filandra.
Također je izrazio sumnju da današnje političke elite neće uspjeti to da dogovor. Na političkoj sceni slijedi smjena generacija, kaže Filandra, a nove političke elite će izvući određene pouke iz postojećeg stanja i on vjeruje da će one biti uspješnije.
Miloš Šolaja, profesor s FPN Banjaluka, istaknuo je da je Dayton održao mir, a da je sve drugo stanje hibridnog ili asimetričnog rata.
– Mi danas imamo konstitutivnu formulu u kojoj su temeljni konstituenti narodi, a temeljni konstituenti političkog sistema entiteti i mi se vrtimo oko toga. Ustav je naziv koji je teško spojiv s Aneksom 4 Daytona jer on ne održava volju naroda koji žive u BiH. Hoće li BiH imati snage da riješi svoj ustav? Mi se danas ne slažemo oko mnogo toga, jedino oko čega se slažemo su plaće predstavnika u zajedničkim institucijama. Da smo bili spremni da se složimo, složili bismo se u aprilu 2006. – izjavio je Šolaja.
Spomenuo je problem koji se pojavljuje kada u posjetu budu pozvani predstavnici političkih partija i podsjetio da su se također predstavnici političkih partija dogovarali i oko aprilskog paketa svojevremeno, a ne predstavnici institucija.
– I danas se sastaju predstavnici političkih partija. Onda gospodin Izetbegović kaže da se zovu institucije. A kako će se zvati institucije kad na mjestu hrvatskog predsjednika sjedi čovjek koji nema povjerenje hrvatskog naroda? S druge strane, imamo pritisak na građansko društvo. Ono ne nastaje ni kuknjavom ni apelima ni političkim prezentacijama ni deklaracijama ni odluka – ono nastaje prirodno ako se uspostavi građanski interes – smatra Šolaja.
Također je istaknuo da ne treba prepisivati greške iz raspada bivše Jugoslavije i da je suština u povjerenju. Dotakao se i uloge visokog predstavnika u BiH.
– Mi danas imamo situaciju da raspravljamo 25 godina nakon Daytona o poziciji visokog predstavnika. Da je on radio svoj posao kako treba, on više ne bi odavno postojao u BiH. nije problem u Daytonu nego u bonskim ovlaštenjima. Mogu slobodno reći da je visoki predstavnik pravio dar mar po BiH, uopće neću govoriti o kojim narodima je riječ – smatra Šolaja.
Šolaja također ističe da mi imamo samo iluziju da se neke međunarodne sile bave Bosnom i Hercegovinom.
– Tko se danas bavi BiH? Mi i dalje na unutrašnjem planu doživljavamo sjećanja, pozitivna ili negativna. Dolazi Biden i mi mislimo da će nam on dati BiH kao državu na tanjuru. Nema od toga ništa. Kao što neće niko doći da nam ukine OHR. U međunarodnoj zajednici niko nije spreman da vrši nasilne promjene ustava jer bi to otvorilo bezbroj osjetljivih tem – ističe Šolaja.
Profesor Filandra smatra da se bošnjačka politička elita uljuljkala i da joj je fino s visokim predstavnikom koji njoj čuva poziciju jednog zamrznutog konflikta i nedovršene države.
– Bošnjačkoj eliti je s visokim predstavnikom lijepo, udobno i ušuškano. Da bi on otišao, mi moramo stvoriti pretpostavke za to, mladi treba da znaju da će nešto poput visokog predstavnika još dugo postojati jer mi nismo izgradili nikakav kapacitet da odlučujemo sami o sebi.
Fotografije s konferencije pogledajte u našoj fotogaleriji.
Vrisak.info
