Bosna i Hercegovina, odnosno njezina javna uprava, na sve načine se trudi otežati život mladim ljudima, zbog čega i ne treba čuditi nepovjerenje koje gaje prema institucijama.
U upornoj težnji za zadovoljavanjem forme dolazi se do apsurda koji je posebno vidljiv kod prijavljivanja na javne natječaje gdje se od ljudi rođenih nekoliko godina prije ili poslije rata traži izjava da nisu pod optužnicom Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu.
„Rođen sam 1987. godine, a kada je rat završio imao sam nepuniih osam godina. Bez obzira na to, prilikom prijave na natječaj Uprave za neizravno oporezivanje BiH prije nekoliko mjeseci morao sam pisati izjavu da se na mene ne odnosi članak IX. stavak 1. Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno da nisam pod optužnicom haškoga suda, što je blago rečeno smiješno“, svjedoči za Capital jedan Sarajlija.
Još zanimljiviju situaciju imao je i diplomirani inženjer građevinarstva koji je prošlog mjeseca pripremao dokumentaciju za natječaj za prijam vježbenika u Gradsku upravu u Banjoj Luci.
„Ja sam 2001. godište, dakle nisam rođen ni u stoljeću ni u tisućljeću kada se rat odigrao, a morao sam pisati izjavu pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću da me sud ne progoni za nešto što se dogodilo prije nego što sam se rodio“, kaže ovaj Banjolučanin.
Odvjetnik Vladimir Dragičević kaže da su ovi zahtjevi besmisleni. Pojašnjava da prema domaćem kaznenom zakonodavstvu dijete koje u vrijeme počinjenja djela nije navršilo 14 godina ne može biti kazneno odgovorno.
„Tijekom rata u BiH, od 1992. do 1995. godine, osobe rođene devedesetih bile su daleko ispod te granice ili još nisu bile rođene. Po domaćem pravu nisu mogle biti kazneno odgovorne za zločine iz tog razdoblja. Zahtijevati da zbog toga danas pribavljaju posebne izjave i ovjere nema razumnu svrhu“, smatra on.
Po njegovoj ocjeni, propisi moraju pratiti stvarnost pa je stoga potrebno da zakonodavci uklone nepotrebne obveze dokazivanja.
„Mladi koji traže posao zaslužuju jasne i razumne uvjete, umjesto gubljenja vremena i novca na dokazivanje očitoga“, zaključuje Dragičević.
U Agenciji za javnu upravu Republike Srpske kažu da je ovaj uvjet definiran Pravilnikom o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapošljavanje državnih službenika.
Međutim, i sami su svjesni da je ova izjava nepotrebna, zbog čega najavljuju promjene.
„U tijeku su pripreme i dopune navedenoga Pravilnika u okviru kojih će se razmotriti i sadržaj i oblik obrasca prijave. Suglasnost na prijedlog pravilnika Agencije daje Vlada Republike Srpske“, poručili su kratko.
Kada će se to dogoditi na razini BiH, nisuuspjeli doznati jer im u Agenciji za državnu službu BiH ni nakon mjesec dana nisu odgovorili na upit.
Vrisak.info
