Europska unija, kao ključni financijer brojnih infrastrukturnih projekata u BiH, pozicionira se i kao saveznik BiH kada je riječ o energetskoj tranziciji, odnosno povećanju udjela obnovljivih izvora energije, piše Večernji list BiH.
Jedan od primjera bit će i novi kapitalni projekt izgradnje vjetroparka u blizini Posušja koji će dobiti potporu u vidu nekoliko desetaka milijuna eura iz europskih fondova, a tim sredstvima realizacija plana Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne dodatno će dobiti vjetar u leđa.
Naime, u okviru postojećeg Ekonomskog i investicijskog plana (EIP) za zapadni Balkan, koji je omogućio bespovratna sredstva od devet milijardi eura i potaknuo 20 milijardi eura drugih investicija, Europska komisija je nedavno, u okviru EIP-a, najavila podršku za dvije nove vjetroelektrane u BiH.
Ferdinand Koenig, glasnogovornik Izaslanstva EU-a i Ureda posebnog predstavnika EU-a u BiH, u izjavi za Večernji list podsjetio je kako je u prosincu prošle godine odbor Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) odobrio dvije investicije u oblasti obnovljive energije u BiH za ukupni grant od oko 64 milijuna eura.
Za VE Poklečani EU je odobrio 43,66 milijuna eura bespovratnih sredstava (osim 380.000 eura već izdvojenih za pripremu projekta), a za Vjetroelektranu Vlašić EU je odobrio 20,9 milijuna eura bespovratnih sredstava (uz prethodno odobrenih 885.000 eura).
Projekt “Vjetroelektrana Poklečani” razvit će vjetroelektranu od 132 MW u Županiji Zapadnohercegovačkoj, a pritom se očekuje da će vjetroelektrana proizvoditi 436 GWh električne energije godišnje.
O kakvim se brojkama radi, govori i procjena kako je to ekvivalentno potražnji za energijom 72.700 kućanstava, a projekt će također smanjiti emisije CO2 za oko 446.900 tona godišnje. EU je pružio tehničku pomoć za pripremu projekata i sufinancira investicije u okviru Flagship 4 projekta “Obnovljiva energija” – Ekonomskog i investicijskog plana. Procijenjena ukupna investicija za VE Poklečani veća je od 200 milijuna eura: EU je osigurao više od 44 milijuna eura bespovratnih sredstava (43,66 milijuna eura + 380.000 eura za pripremu projekta).
Ostale investicije uključuju povoljna kreditna sredstva od EIB-a u iznosu od 75 milijuna eura, povoljna kreditna sredstva od KFW-a u iznosu od 75 milijuna eura, kao i državni doprinos od oko 6,2 milijuna eura.
Osim podrške za Poklečane i Vlašić, EU i na druge načine dokazuje svoj partnerski odnos prema BiH i njezinu suočavanju s energetskim izazovima. Naime, paket energetske podrške, vrijedan 70 milijuna eura, pokazuje da je EU vjeran i pouzdan partner Bosni i Hercegovini, koji izdvaja sredstva za pomoć najugroženijim kućanstvima u Bosni i Hercegovini kako bi se izborila s visokim cijenama koje su rezultat ruske agresije u Ukrajini, kao i kako bi se unaprijedila energetska učinkovitost u zemlji kao ulaganje u budućnost. Od ukupnog financijskog paketa, više od dvije trećine (50 milijuna eura) namijenjeno je za najmanje 165.000 ugroženih kućanstava.
Preostalih 20 milijuna eura bit će dodijeljeno za najmanje 4000 stambenih zgrada za unaprjeđenje njihove energetske učinkovitosti, kao i za najmanje 400 mikro, malih i srednjih poduzeća koja se suočavaju s izazovima nastalim uslijed energetske krize. Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, treba ukazati i na činjenicu da je tijekom prošlogodišnjeg energetskog summita, koji je održan u Neumu, ukazano na energetsku tranziciju kroz više instrumenata koje će osigurati Europska unija.
U pogledu energetske tranzicije valja ukazati na činjenicu da je Elektroprivreda HZ HB jedino javno poduzeće u BiH koje svu svoju energiju dobiva upravo koristeći obnovljive izvore, a u razdoblju koje je pred nama, osim VE Poklečani, imat će još jedan kapitalni objekt kojim će iskoristiti prednosti koje nudi regija Hercegovine s 2400 sati sunčeve svjetlosti godišnje.
Naime, realizira se projekt fotonaponske elektrane “EP HZ HB 1” gospodarskog društva JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar, koji se gradi na području Stoca. Snaga objekta bit će 150 MW (primjerice snaga nuklearne elektrane Krško je 696 MW), a planirana godišnja proizvodnja električne energije 263 GWh.
I s ovim proizvodnim objektom BiH će se dodatno pozicionirati u smjeru usklađivanja s politikama Europske unije koje su vidljive kroz stratešku viziju Europske komisije za postizanje klimatske neutralnosti gospodarstva do 2050., kao i viziju programa djelovanja za okoliš do 2030. BiH je zemlja koju, u svakom slučaju, čeka ispunjavanje navedenih obveza na njezinu europskom putu, a usko vezano uz ovo je i pitanje industrijske proizvodnje korištenjem obnovljivih izvora energije.
Poznato je, naime, kako Europska unija kreće u prvu probnu fazu prekograničnog poreza na ugljični dioksid, a što će imati posljedice i na BiH, a osobito izvozno orijentirani sektor. Ako se pak uđe u CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) trading sustav, tvrtke iz BiH će porez plaćati u BiH, što znači da novac ostaje u zemlji, a postat će dio posebnog fonda iz kojega će se onda financirati zelena energija.
A onda putem te zelene energije, kada se istom oplemene proizvodi, tvrtke iz BiH mogu dobiti veće kvote za izvoz te će ostati konkurentne na postojećim tržištima.
Vrisak.info
