Izmještanja proizvodnih pogona na istok, pandemija koja je uvjetovala teži protok robe, ratovi na europskom kontinentu, problemi s energentima i repromaterijalima, više cijene sirovina koje se koriste u farmaceutskoj industriji samo su neki od razloga zbog kojih je trenutačno u regiji, ali i BiH došlo do nestašice određenih lijekova.
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u ovom trenutku BiH se suočava s nestašicom više od 25 vrsta lijekova. Prema njihovim tvrdnjama, u najvećoj se mjeri radi o privremenoj nestašici, najčešće iz komercijalnih razloga, odnosno promjene uvoznika i distributera.
Kako su naveli iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, lijekovi Bonviva 150 mg i Bonviva rastvor za injekciju 3mg/3mL, Norditropin 10 mg (usporena proizvodnja), Zyprexa 5 mg i 10 mg, Plavix 75 mg, Lorsilan 1 mg i 2,5 mg (zastoj u proizvodnji zbog reorganizacije), kalcijev folinat 10 mg (kasni proizvodnja za BiH zbog reorganizacije proizvodnje), Monopin 4 mg, Oktreotid 20 mg i 30 mg i Peremetreksed (isporuka kasni zbog prekida u globalnom lancu opskrbe), Arcoxia tableta 90 mg i 60 mg, Elocom mast 1 mg i krema 1 mg, Triderm 0,5 mg, Singulair 4 mg i Singulair junior (gume za žvakanje) 5 mg, Fosamax T 70 mg, Carboplasin 50 mg – na tržištu BiH pacijentima neće biti dostupni privremeno.
Nadalje, iz Agencije navode da se trajni prekid prometa za tržište BiH odnosi na tri lijeka: Granocyte 34 (prekid proizvodnje za sva tržišta), sve vrste lijeka Prilen AM, za koji je proizvođač Pliva iz Hrvatske donio odluku da ga više ne proizvodi za tržište BiH, te Abuxar 120 mg.
Kako je za Nezavisne izjavila Nataša Grubiša, ravnateljica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, takvih problema s nestašicom ne bi trebalo biti tijekom 2024., ali bi 2025. mogla biti vrlo problematična s obzirom na sukobe diljem svijeta koji bi, prema njezinu mišljenju, itekako mogli utjecati na tržište i distribuciju. Da određenih lijekova trenutačno nema na tržištu, potvrdili su iz ljekarna. Međutim, za većinu postoje zamjene, odnosno isti lijek drugog proizvođača, zbog čega pacijenti nisu ugroženi. Iz Agencije navode da, za razliku od većeg broja članica EU-a, BiH za sada nije suočena s ozbiljnijim ili trajnim problemima u vezi s nestašicom lijekova.
BiH nije članica EU-a i kao tržište je otvorenija u odnosu na države članice EU-a. Grubeša je istaknula da na ovaj način slabost BiH prerasta u prednost. Istaknula je i kako je prošle godine prevenirana nestašica tako što su u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet kvalitetnih, učinkovitih i sigurnih lijekova, čime se utjecalo na brži dolazak lijeka do pacijenta.
U BiH se već neko vrijeme javlja problem s nestašicom lijekova za najteže bolesnike – citostatika. Kada je riječ o nedostatku ovih lijekova na tržištu Federacije BiH, iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH više su puta ponovili kako do privremenog ili trajnog prekida prometa lijekova na tržištu BiH od proizvođača dolazi zbog komercijalnih razloga ili reorganizacije proizvodnje.
U većini slučajeva postoje alternativna rješenja, s tim da u slučaju da ne postoji alternativa, odnosno zamjenski lijek, Zavod omogućava pacijentima pravo na refundaciju kupljenog lijeka, uz priloženu medicinsku dokumentaciju i potvrdu kliničkih ljekarni da zdravstvena ustanova u tom trenutku nije imala lijek koji se nalazi u odluci o listi lijekova Fonda solidarnosti Federacije BiH, a koja se financira sredstvima Fonda solidarnosti.
Vrisak.info
