Nova mađarska vlada počinje objavljivati imena desetaka tisuća ljudi iz dosjea komunističke državne sigurnosti, u pokušaju suočavanja s prošlošću i obnove povjerenja javnosti.
Od 1945. do 1989. tajne službe oslanjale su se na široku mrežu doušnika kako bi nadzirale društvo i gušile nezadovoljstvo. Neki su bili ucjenjivani ili prisiljavani da prijavljuju susjede, prijatelje, kolege, pa i članove obitelji, a drugi su vrbovani obećanjima o raznim pogodnostima.
Premijer Péter Magyar objavu je obećao u kampanji uoči travanjskih izbora, a njegova je vlada u rujnu donijela zakon koji to omogućuje. Ankete pokazuju da potez podupire više od dvije trećine građana. “Demokratsko društvo ima pravo znati svoju prošlost”, napisao je na Facebooku ministar društvenih odnosa i kulture Zoltán Tarr, piše Guardian.
Dosad su izvješćima o doušnicima mogli pristupiti samo istraživači i rodbina žrtava, a sada će biti dostupna u javnoj internetskoj bazi podataka. Istraživači kažu da će Mađarska tako postati najtransparentnija zemlja bivšeg istočnog bloka kad je riječ o takvim dosjeima, a sve bi se trebalo početi objavljivati u srijedu.
“Širom otvaramo vrata koja su bila odškrinuta”, rekao je povjesničar István Papp, voditelj akademskog odjela arhiva. “Kao povjesničar, slažem se s objavljivanjem dosjea. Ali na osobnoj razini, suosjećam s onima koji će se prvi put suočiti s poviješću svoje obitelji“, dodao je.
U dosjeima se pojavljuje 50.000 do 60.000 imena, a procjenjuje se da je oko 10 posto tih ljudi još živo. Među njima nisu samo doušnici, nego i časnici, suradnici te osobe koje su službe pokušavale vrbovati. Dokumenti poredani jedan do drugoga protezali bi se pet kilometara, no to je malo u usporedbi s poljskim ili rumunjskim arhivima. Mnogi su dosjei uništeni tijekom ustanka 1956., a drugi su nestali u tranziciji 1989. Mnogi će zapisi biti nepotpuni, pa motivi i opseg izvještavanja pojedinih doušnika neće biti poznati. Detaljni dosjei postoje za samo 9000 ljudi, a bit će objavljeni u veljači, nakon što se iz njih uklone osobni podaci i podaci o žrtvama.
Istočna Njemačka otvorila je dosjee Stasija 1992., Češka je to učinila 2003., a Latvija 2018. Miklós Kiss, koji je preživio mađarski logor za prisilni rad i predsjeda udrugom žrtava, volio bi da je Mađarska ranije slijedila njemački primjer. “Ljudi će saznati da je bilo izdajnika u svakoj obitelji, u svakom susjedstvu i ulici”, rekao je.
Vrisak.info
