”Iza pomalo kompliciranog naziva krije se nametanje nove obveze Hrvatskoj elektroprivredi oko korištenja vode iz Buškog jezera”, piše Slobodna Dalmacija nakon što je federalni Parlament izglasao u ponedjeljak, i to jednoglasno, izmjene Zakona za izdvajanje i usmjeravanje dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata FBiH.
Do sada je ova strateška kompanija u vlasništvu hrvatske države godišnje to činila prema kilovatsatima proizvedenima u Hidroelektrani Oriovac nizvodno na Cetini, a ubuduće bi u proračune Livna i Tomislavgrada u slučaju sušne godine ili manjeg opterećenja akumulacije plaćala naknadu od 1500 KM za svaki od potopljenih 5600 hektara zemljišta.
Rješenje došlo s raskolom u HDZ-u
Usporedbe rad i, dosadašnja naknada prema kWh kretala se od minimalnih 1,2 do maksimalno 3,5 milijuna KM, dok ti se novim zakonskim rješenjima ona penjala do 8.5 milijuna KM. Slobodna Dalmacija navodi kako se godinama i desetljećima ranije u ove dvije sredine potiho prigovaralo zbog uvjeta korištenja akumulacije od strane HEP-a, pa čak i dovodilo u pitanje način na koji je upisano pravo vlasništva u zemljišne knjige, ali su Mostar i Zagreb, odnosno čelništva HDZ-a s obje strane granice to nekako uspijevala primiriti. Tek s raskolom unutar HDZ-a BiH, oporbenog preuzimanja Herceg-bosanske županije i Tomislavgrada od strane novoosnovanog Hrvatskog nacionalnog pomaka, slučaj je došao do parlamenta.
Prijedlog je s odobravanjem dočekan i unutar bošnjačkih redova, službenog Sarajeva, koje je ovaj slučaj godinama potenciralo kao primjer opstrukcije od strane Zagreba. ”Nisam iznenađen glasovanjem jer sam i najavljivao da bi zakon trebao proći jednoglasno. Očekujem da se isto ponovi i u Domu naroda”, rekao je Slobodnoj dojučerašnji HDZ-ov, a sada zastupnik HNP-a Petar Galić koji je s kolegom Antom Bakovićem i podnio prijedlog za izmjenu zakona.
Nezadovoljstvo
”Što se tiče HEP-a, mi očekujemo da poštuju zakone ove države. Umjesto toga, vidim da spominju upitnost cijele investicije, iako samo od HE Oriovac imaju godišnji prihod od 70 milijuna eura. U svojim proračunima baziraju se isključivo na crpnoj stanici u Podgradini, iako je ona samo dio cijelog sustava Buško jezero. Da ne spominjem kako istu vodu koriste još tri HE na Cetini. Sam pogon Orlovac ima vršni karakter, što znači da se koristi kada su veće potrebe za strujom, ali tada je i njezina cijena najskuplja. Unatoč tome, naknadu su do sada plaćali na temelju prosječnog kilovat sata a ne ovog koji je i do pet puta skuplji. U tome je bit”, kaže Galić.
Nezadovoljstvo HEP-om kulminiralo je i u Općinskom vijeću Livna, gdje je u petak skupina oporbenih zastupnika na čelu s Ivicom Brešićem iz Hrvatske republikanske stranke podnijela prijedlog za plaćanje komunalne naknade. HEP je do sada nije plaćao a prema onome što je predloženo, taj bi se iznos kretao oko 2,4 milijuna KM na godišnjoj razini.
HEP je u svom ranijem pisanom očitovanju Parlamentu FBIH doveo u pitanje legalnost i ekonomsku logiku izglasanih izmjena zakona.
HEP-ova priča
”Naknada prema površini potopljenog zemljišta i štoviše na godišnjoj razini prema prijedlogu inicijative je u potpunosti nezakonita i neustavna jer je HEP svoje pravo vlasništva jednom platio, a vrijednost vode plaća godišnje prema ostvarenoj koristi po proizvedenom kWh. Čak da se i ne radi o povredi vlasničkih prava Hrvatske elektroprivrede d.d., podizanjem naknada na vrijednosti koje predlažu ranije spomenute inicijative cijena proizvodnje električne energije iz HE Oriovac dodatno raste, te se dovodi u pitanje rentabilnost HE Orlovac i mogućnost realizacije potrebnih investicija za nastavak eksploatacije elektrane”, napisali su iz HEP Proizvodnje.
Navode kako su podaci o proizvodnji električne energije u HE Orlovac dostupni su Livnu i Tomislavgradu, a informacije o cijenama energije su ”danas postale lako dostupan podatak te je s lakoćom moguće izračunati barem približno bruto dobit HEP-a od HE Oriovac. Uzimajući ti obzir sve financijske obveze HE Orlovac, trenutna cijena energije na pragu HE Orlovac je znatno iznad prosjeka u odnosu na ostale hidroelektrane”, dodali su, uz zahtjev da se obustavi ova zakonska inicijativa.
Predlagači Galić i Baković uvjereni su da će do konca godine njihov zakon proći i Dom naroda i novac od HEP-a ući u proračune Livna i Tomislavgrada već dogodine.
”Iako nije dogovoreno kako će 8,5 milijuna KM biti podijeljeno između te dvije sredine, već i znaju ti što će ga utrošiti: vodovod, kanalizacija…”, piše Slobodna Dalmacija.
Vrisak.info
