Žitelji BiH već godinama masovno bježe iz svoje zemlje, mijenjajući društvenu, ekonomsku, političku i svaku drugu letargiju za mogućnost boljeg života bez svakodnevnog stresa.
Koliko je takvih, nitko ne može znati jer su mnogi i dalje prijavljeni u BiH, ali možemo se prisjetiti nekih medijskih izvješća prema kojima je, primjerice, BiH u 2021. zbog iseljavanja izgubila grad veličine Banje Luke ili pak da je od 2013. BiH napustilo pola milijuna stanovnika.
No, problematika iseljavanja usko je vezana uz još jednu, koja u korelaciji s prvom ubrzava ono na što mnogi drugi stručnjaci dugo upozoravaju – izumiranje BiH. BiH već godinama ima problem koji ne rješava – negativan prirast.
Situacija je alarmantna. Pad nataliteta prati nas više od 20 godina i svake godine gubimo jednu generaciju. U Federaciji BiH prirodni prirast u veljači bio je negativan i iznosio je -633, dok je vitalni indeks/odnos broja živorođenih i umrlih 64.
Registrirano je 1110 živorođene djece, dok su umrle 1743 osobe, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Negativan prirodni prirast zabilježen je u svim županijama. U TŽ-u prirodni prirast iznosio je -144, SŽ-u -7, USŽ-u -79, HBŽ-u -37, ZDŽ-u -115, PŽ-u -31, a u BPŽ-u -9, SBŽ-u -110, HNŽ-u -80 te ZHŽ-u -21. U FBiH u veljači su zaključena 554 braka, a 143 su rastavljena. Dok političari usuglašavaju politike, negativan prirodni prirast i iseljavanje iz BiH dovodi do gubitka stanovništva od 1,5% svake godine, procjene su UN-a.
Sve je više starijih, a sve manje novorođenih. Pa je tako, primjerice, u Bosanskom Grahovu prošle godine rođena samo jedna beba. Federalni zavod za statistiku objavio je prve podatke vezano uz prirodno kretanje stanovništva u 2023. godini.
Prema ovim podacima, novorođenih je 15.720 (-350 u odnosu na 2022.) Umrlih je 19.750 (-2681 u odnosu na 2022.) Prirodni prirast iznosi – 4030.
Broj novorođenih nastavio se smanjivati i u prošloj godini iako su trendovi u drugom dijelu 2023. mnogo bolji u odnosu na početak godine, što se posebno odnosi na podatke za prosinac, kada su tri županije (BPŽ, SŽ i ZHŽ) imale veći broj novorođenih od umrlih.
Ipak, gledajući cjelokupnu 2023., samo jedna županija imala je veći broj novorođenih nego umrlih, i to ZHŽ (826 novorođenih – 770 umrlih).
Najveća razlika u omjeru novorođenih/umrlih je u PŽ-u, gdje je na svako novorođeno dijete došlo četvero umrlih, a u HBŽ-u broj umrlih bio je oko 2,5 puta veći od broja rođenih.
Najveći negativni prirodni prirast zabilježen je u TŽ-u (-836) i USŽ-u (-737). Da je u BiH sve manje djece, potvrđuju i podaci o broju djece u osnovnim školama.
Naime, u školskoj 2023./2024. u BiH je upisano 256.385 učenika osnovnih škola. Školske 2013./2014. bila su 302.133 osnovca.
Za 10 godina BiH je “izgubila” 45.000 učenika od prvog do devetog razreda, odnosno osnovaca.
BiH je zauzela prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu, prema podacima UN-ova izvješća za 2022. godinu “Perspektive svjetskog stanovništva”.
Na osnovi podataka Pixsell je napravio grafikon koji prikazuje da se u top 10 zemalja nalaze čak tri iz bivše Jugoslavije.
Na vrhu liste je BiH, koja godišnje gubi više od 1,5% svoga stanovništva. Srbija je sedma, dok je Hrvatska na osmom mjestu.
Očekuje se da će BiH izgubiti između 40% i 50% svog stanovništva do kraja stoljeća.
Globalna mreža “World of Statistics” prošle godine objavila je popis država kod kojih je primijećena najveća promjena broja stanovnika u proteklih godinu dana.
Prema tom popisu, najveća promjena broja stanovnika zabilježena je u Ukrajini. Tamo se broj stanovnika umanjio za gotovo tri milijuna.
Na drugom mjestu je Japan, u kojem je broj stanovnika umanjen za više od 650 tisuća, a na trećem je Rusija s 270 tisuća osoba manje. BiH je zauzela 16. mjesto jer je državu u proteklih godinu dana napustilo 22.679 osoba.
Vrisak.info