Slike kofera i autobusa punih mladih ljudi koji u ruci drže jednosmjernu kartu postale su svakodnevica. Mišljenja među onima koji su se vratili su podijeljena, jedni bi se vratili, a drugi na to ni ne pomišljaju.
Točni podaci koliko je mladih napustilo Bosnu i Hercegovinu ne postoje, ali prema istraživanjima, svaki drugi mladi čovjek koji je ostao u zemlji želi to uraditi. Nezadovoljstvo kvalitetom života glavni je pokretač interesa mladih za odlazak u inozemstvo.
Bihać – grad u kojem mladih ima, i grad iz kojeg oni sve više odlaze. Osobito je to vidljivo u ljetnim danima. Svaki drugi automobil je sa stranim registarskim oznakama. U Njemačku je 2014. godine, odmah nakon završetka srednje škole, otišao i Kenan Mešić, javlja BHRT.
“Fakultet pri otežanoj financijskoj situaciji, kao kod većine naših obitelji, nisam si bio u mogućnosti da priuštim. I poslove je bilo teško pronaći i pritom su bili slabo plaćeni. Na početku je bilo teško, uraditi priznavanje diplome, snaći se… Čovjek razmišlja je li to ispravno ili ne.”, priča Mešić.
Slike kofera i autobusa punih mladih ljudi koji u ruci drže jednosmjernu kartu postale su svakodnevica. Mišljenja među onima koji su se vratili su podijeljena, jedni bi se vratili, a drugi na to ni ne pomišljaju.
Adnan Šarganović kaže kako je prije odlaska u Njemačku u Bihaću imao dobro plaćen posao. Isto tako i supruga. Presudili su drugi faktori. Slično govore i njegovi sugrađani koji su otišli godinama ranije.
“U Hamburgu živim od 2016. godine. Otišao sam zbog situacije koja je ovdje poznata svima nama, vratio bih se sutra da je ovdje išta normalnija situacija”, kaže Šarganović.
Zbog geografskog položaja i rodbinskih veza koje većina građana ima širom Europe, Unsko-sanska županija se ubraja među područja iz kojeg seli najveći broj stanovnika. Tečajevi njemačkog jezika su sve traženiji. Dijelom i zbog političke nestabilnosti, smatra gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.
“Priče o ratu, sukobima, međusobnim prepirkama su nešto što u najvećoj mjeri doprinosi odlasku mladih ljudi. Jednostavno, stalno generiranje sukoba tjera omladinu, a samo okruženje i nove ideje mogu doprinijeti tome da se ljudi ipak opredijele da ostanu ovdje”, kazao je Sedić.
I dok su potrebe Njemačke za radnom snagom velike, ovdašnje vlasti nemaju strategiju kako da zaustave odlazak ljudi. Ne čudi što iseljena generacija postaje zajednički nazivnik za sve više životnih priča građana Bosne i Hercegovine.
Vrisak.info
