Jednako kao što su domaći političari u BiH podijeljeni oko sadržaja reformi i potencijalne intervencije, tako je i međunarodna administracija podijeljena oko toga je li opravdano reagiranje visokog međunarodnog predstavnika, piše Večernji list BiH.
Predstavnici klubova političkih stranaka u Parlamentu BiH su se tijekom jučerašnjeg dana sastali u Sarajevu s članovima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) kako bi razmotrili moguće promjene Izbornog zakona, čiji je cilj zaštititi integritet izbornog procesa, odnosno spriječiti zloupotrebe u izbornome procesu.
Schmidtov rok
Nakon istupa pojedinih dužnosnika jasno je kako političke stranke u Bosni i Hercegovini nisu ni blizu dogovora o izmjenama Izbornog zakona iako je visoki predstavnik Christian Schmidt prošlog tjedna od njih zatražio da brzo riješe taj problem ili će on intervenirati i nametnuti rješenja. Njemački političar na čelu međunarodne uprave nad BiH Schmidt istaknuo je kako je potrebno na novi način urediti provjeru identiteta birača, brojenje glasova i sastav biračkih odbora. Visoki je predstavnik 19. prosinca kazao kako Parlamentu odnosno strankama ostavlja rok od najviše tri tjedna za dogovor o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, naznačivši kako će u protivnom iskoristiti svoje ovlasti i sam nametnuti nova zakonska rješenja jer se ovo pitanje više ne može držati otvorenim. Članovi SIP-a u srijedu su stranačkim dužnosnicima predstavili prijedlog mogućih rješenja uz procjenu kako bi to stajalo oko 30 milijuna eura, a složenost uvođenja novih tehnologija, kako su upozorili, znači da bi one mogle biti primijenjene tek od općih izbora 2026., dok bi lokalni izbori najavljeni za jesen 2024. godine bili provedeni uz postojeća manjkava rješenja. Izaslanstvo SIP-a predvodio je Suad Arnautović, iz SIP-a su sudjelovali i članovi Vlado Rogić, Željko Bakalar i Јovan Kalaba. Na sastanku je istaknuto da su za nova rješenja u oblasti digitalizacije izbornog procesa, uz osiguranje zakonodavno-pravnog okvira, nužna značajna financijska sredstva i obučeni kadrovi u oblasti IT tehnologija, istraživanje tržišta, provođenje javne nabave, imenovanje neovisne vanjske revizije koja će nadzirati dobavljača opreme i usluga, zatim novačenje, edukaciju i certificiranje osoblja te osiguranje sigurnosti sustava i njegove otpornosti na kibernetičke napade, zatim prikladna obuka članova biračkih odbora i izbornih povjerenstava, kao i obvezno testiranje opreme putem pilot-projekta.
poster
Spriječiti fenomen “Komšić”
Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović ranije je kazao kako su za najveću hrvatsku stranku neprihvatljiva rješenja koja bi izostavila rješavanje problema legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, posebice prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. To je stajalište potvrdio i visoki dužnosnik ove stranke Zdenko Ćosić. – Nemam ništa protiv izmjena koje bi osigurale integritet izbornog procesa, ali bi trebalo razmišljati o cjelovitoj i sadržajnoj intervenciji kako bi se otklonile diskriminacijske odredbe u tom zakonu – kazao je Ćosić. HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, naime, smatraju kako najveću prijetnju osiguranju poštenih izbora predstavlja upravo lažno predstavljanje. Naveli su primjer Željka Komšića kao osobe koja u Predsjedništvu BiH ne predstavlja Hrvate. Zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović rekao je kako su za njegovu stranku tehničke izmjene Izbornog zakona poželjne i potrebne, ali ih treba dobro pripremiti kako bi se budući izbori mogli provesti na potpuno regularan način. I to upravo oni 2026. godine. Sutra bi se na zasjedanju Zastupničkog doma Parlamenta BiH trebao naći prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA) o tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje su gotovo identične onima koje je iz SIP-a uglavnom modelirao sam Arnautović.
Istodobno su iz SNSD-a, čiji zastupnici mogu sve blokirati, najavili kako to neće podržati. Iako bi ovaj zakon mogao proći u Zastupničkom domu, mali ili nikakvi izgledi su da ipak prođe proceduru u Domu naroda. EU želi da te izmjene do ožujka donesu stranke, a SAD i OHR su za Schmidtovu intervenciju.
Vrisak.info
