Raspon promjene stanovništva (prirodnog prirasta u odnosu na broj stanovnika) u Federaciji BiH u 2024. godini kreće se od najnižeg, pada broja stanovnika za -1,31 posto u općini Glamoč, do najvišeg rasta broja stanovnika za 0,44 posto u Širokom Brijegu.
Broj stanovnika u Federaciji BiH u godinu dana, odnosno u razdoblju 2023. – 2024. godina, manji je za 0,22 posto, pokazuju podaci objavljeni u dokumentu “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2024.” koji je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja, prenosi Večernji list.
Prema njemu, raspon promjene stanovništva (prirodnog prirasta u odnosu na broj stanovnika) u Federaciji BiH u 2024. godini kreće se od najnižeg, pada broja stanovnika za -1,31 posto u općini Glamoč, do najvišeg rasta broja stanovnika za 0,44 posto u Širokom Brijegu.
U skupinu jedinica lokalne samouprave koja najviše gubi stanovništvo, osim Pala, ubrajamo i općine Glamoč, Trnovo, Foču, Bosanski Petrovac, Drvar i Bosansko Grahovo – stoji u dokumentu Federalnog zavoda za programiranje razvoja.
U skupinu jedinica lokalne samouprave koje iznadprosječno gube stanovništvo ulaze četiri jedinice lokalne samouprave iz Zeničko-dobojske županije i po tri iz Posavske i Hercegbosanske županije.
Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska županija gube stanovništvo po šest jedinica lokalne samouprave na razini prosjeka Federacije BiH.
Iznad prosjeka Federacije BiH je po sedam jedinica lokalne samouprave iz Tuzlanske i Zeničko-dobojske županije.
U odnosu na 2023. godinu, kada je bilo dvanaest jedinica lokalne samouprave, prošle godine je u deset jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH zabilježen pozitivan prirodni prirast, i to u po tri iz Zapadnohercegovačke županije i Sarajevske županije – navedeno je u dokumentu Federalnog zavoda za programiranje razvoja.
Padom broja stanovnika smanjuje se i broj učenika. Najmanji broj učenika u osnovnom obrazovanju u školskoj 2024./2025. godini zabilježen je u općini Dobretići, svega 4,6 na 1000 stanovnika, dok je najveći broj zabilježen u općini Centar Sarajevo, i to 105,6 učenika na 1000 stanovnika.
Prema podacima iz spomenutog dokumenta, u skupini jedinica lokalne samouprave koja ima najmanji broj učenika na 1000 stanovnika po dvije su iz Unsko-sanske županije, Posavske županije i Hercegbosanske županije. Ispodprosječan broj učenika na 1000 stanovnika imaju Tuzlanska, Unsko-sanska i Hercegbosanska županija.
Prosječan broj učenika ima 27 jedinica lokalne samouprave. Iznadprosječan broj učenika ima 17 jedinica lokalne samouprave, izdvajaju se Tuzlanska i Zeničko-dobojska županija s po četiri jedinice lokalne samouprave i Sarajevska županija s njih pet.
Po jedan JLS iz Sarajevske županije i Zeničko-dobojske županije pripada skupini od više od 100 učenika (skupina s najvećim brojem učenika) na 1000 stanovnika – stoji u dokumentu “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2024.”.
Kada je riječ o Zapadnohercegovačkoj županiji, Široki Brijeg je u skupini jedinica lokalne samouprave koja ima 85 – 99,9 učenika na 1000 stanovnika, dok su Ljubuški, Grude i Posušje u skupini koja ima 65 – 84,9 učenika na 1000 stanovnika.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji 85 – 99,9 učenika na 1000 stanovnika ima Čitluk, dok su Mostar, Neum, Čapljina, Jablanica i Konjic u skupini koja ima 65 – 84,9 učenika na 1000 stanovnika.
Prozor/Rama i Stolac u skupini su s 40 – 64,9 učenika na 1000 stanovnika. Postotak radno sposobnog stanovništva u ukupnom stanovništvu JLS kreće se u intervalu od najnižeg u općini Bosansko Grahovo (50,7%) do najvišeg u Gradu Cazinu (75,2%).
U općinama i gradovima ZHŽ-a postotak radno sposobnog stanovništva u ukupnom stanovništvu je od 66 – 69,9 posto, jednako kao i u Čapljini, Stocu, Neumu i Čitluku, dok je u Mostaru taj postotak 60 – 65,9.
Vrisak.info
