U parlamentarnu proceduru upućen je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je potpisalo 17 zastupnika bošnjačkih stranaka u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Ovaj je prijedlog stigao sa zahtjevom za razmatranje po skraćenoj proceduri.
Redom su iza toga dokumenta stali zastupnici probošnjačkih stranaka SDP-a BiH, SDA, Naše stranke, Nezavisnog bloka, NiP-a i SBB-a BiH.
Ovaj je dokument, koji smo imali na uvid, očito značajno korigiran i dorađen u odnosu na onaj s velikim brojem podvala koji su ranije uputili iz Središnjeg izbornog povjerenstva.
U objašnjenju predloženog zakona navodi se da su osnovna načela na kojima on počiva jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora.
Daj što daš
Također se navodi da su razlozi za donošenje ovog zakona unaprjeđenje izbornog procesa u cjelini te jačanje povjerenja građana u izborni proces. Predlagači navode da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvješćima upućivali OESS i ODIHR.
Ovim izmjenama drukčije bi se definirala pitanja formiranja biračkih odbora i sprječavanja zloupotrebe izbora članova biračkih odbora, sprječavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektroničke identifikacije birača i elektroničkog brojenja glasova, uvođenje instituta mirovanja mandata, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole financiranja kampanje i političkih stranaka, osiguravanje jednakosti glasova kroz reviziju granica izbornih jedinica te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg učinaka odvraćanja od kršenja odredbi zakona. No, te izmjene teško da će stupiti na snagu iz jednostavnog razloga što su bile dio paketa izborne reforme koja na kraju nije polučila rezultate.
Naime, uz način biranja članova Predsjedništva BiH i državnog Doma naroda te Doma naroda u Federaciji BiH i “funkcionalnosti Federacije BiH”, četvrti dio paketa reformi trebao je biti integritet izbornog procesa. Nakon što je SDA minirao izbornu reformu, teško je očekivati da će se hrvatska, ali i srpska strana suglasiti s ovim paketom koji također nudi i neke političke i politikantske zamke.
U odnosu na SIP-ov prijedlog koji je bio napisan na 170 stranica, SDA i mentori ove institucije su pak izbjegli daljnje precizirati pitanja koja se tiču izvanrednih izbora, financiranja ili pak pitanja usklađivanja mandata i broja glasova te biranja biračkih odbora koje je SIP nastojao preoteti kako bi lakše upravljao, a onda moguće i manipulirao izbornim procesom.
Najbolji su vjerojatno dokaz izbori u Mostaru gdje su se doslovno mijenjale adrese birača u posljednji trenutak kako bi se utjecalo na rezultat. Raniji prijedlog Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), koji je skandalozno podržao i dio međunarodnih diplomata, a što pak govori o njihovoj površnoj potrebi da za sebe zakače i poneki štrihir o uspjehu u BiH, čak iako bi te izmjene omogućile nastavak političkog nasilja nad Hrvatima.
SIP želi prevariti Hrvate
Najmanje tri pitanja, kao što su model biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, institut izvanrednih izbora te intervencije na način biranja i rada lokalnih izbornih povjerenstava otvaraju prostor za manipulacije i izborni inženjering koji je očito unaprijed osmišljen unutar probošnjačkih stranaka. Najvažnije izmjene zapravo se odnose na to da se SIP-u da u nadležnost nakon svakih izbora određivati raspored izaslanika u federalni Dom naroda iz pojedinih županija.
Po SIP-ovoj zamisli, u Izbornom zakonu uopće ne bi trebao stajati precizan raspored izaslanika iz pojedinih županija, što je izbrisano odlukom Ustavnoga suda BiH u presudi Bože Ljubića, piše Večernji list.
Upravo u tome i jest ključni politički prijepor, kao i u rečenici koju je također uklonio Ustavni sud, a glasi da se “svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakoj županiji”. SIP smatra kako bi precizan raspored mandata za svaku županiju trebao on određivati. To bi onda značilo popis iz 1991., a ne 2013., kako izrijekom stoji u Izbornom zakonu.
Vrisak.info
