Deveto zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine održat će se u petak u Mostaru na kojemu će se donijeti rezolucija koja bi trebala osnažiti poziciju hrvatskih pregovarača u nastavku razgovora o izmjenama Izbornoga zakona i Ustava zemlje. Predsjedništvo i Glavno vijeće na sjednici u Mostaru dogovorili su završne pojedinosti oko ovoga zasjedanja, piše Večernji list BiH.
Zbog epidemioloških uvjeta i veličine dvorane, sabor će se u održati u sportskoj dvorani na Bijelome brijegu u Mostaru, koji je odranije poznat kao mjesto gdje je održan peti sabor HDZ-a BiH, koji je značajno promijenio politički tijek kod Hrvata.
Koronavirus odgodio
Na deveto zasjedanje Sabora pozvano je više od 600 izaslanika koji dolaze iz 12 stranaka. Uvjet za sudjelovanje jest da se osoba deklarira kao izabrani hrvatski politički predstavnik, što se potvrđuje popunjenom posebnom pristupnicom. Upravo zbog problema s koronavirusom organizatori nisu na sabor pozivali predstavnike političkih stranaka iz drugih naroda. Gosti će biti predstavnici akademske zajednice, kulturnog i javnoga života te Katoličke crkve. Poziv je upućen i predstavnicima vlasti u Zagrebu. Izaslanici Hrvatskog narodnog sabora u petak bi trebali izglasati rezoluciju. Rezolucija će se oslanjati na dosad donesene dokumente Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji upozoravaju na višestruko preglasavanje Hrvata, konstitutivnog naroda u BiH. Rezolucija, između ostalog, poziva na nužne promjene i dogovor, izvršavanja političkih dogovora i napredovanja prema vanjskopolitičkim ciljevima BiH.
Otkako je utemeljen HNS BiH na zasjedanju u Novome Travniku u listopadu 2000., ova grupacija koja okuplja najznačajnije hrvatske političke stranke iz Bosne i Hercegovine donijela je više deklaracija i rezolucija. Ovo zasjedanje dolazi i ususret očekivanim razgovorima političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka s dužnosnicima američke i europske administracije, ali i rada Međuresorne radne skupine koja se bavi pitanjima izbornih i ustavnih reformi. Na posljednjem, osmom zasjedanju u siječnju 2019. usvojena je deklaracija u kojoj je istaknuto kako su unitarni i separatistički ciljevi i interesi “nespojivi i izravno se suprotstavljaju temeljnim načelima i modelima Daytonskog sporazuma te bi u njima trebalo tražiti glavne uzroke nefunkcionalne i nestabilne daytonske BiH”.
Federalizacija BiH
– Rješenja za akutne i kronične krize treba tražiti povratkom Daytona i njegovih temeljnih načela konstitutivnosti i međusobne jednakosti konstitutivnih naroda. Da bi BiH nastavila i uspješno završila svoj euroatlantski put, odnosno postala punopravna članica EU-a i NATO-a, potrebno je pristupiti takozvanoj bruxelleskoj nadogradnji daytonskih temelja, odnosno ustavnim, zakonskim i institucionalnim promjenama na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog političkog predstavljanja, kako su utvrđena u rezolucijama Europskog parlamenta 2014. i 2017. – navedeno je u dokumentu. Po HNS-u BiH, to podrazumijeva novu i racionalniju administrativnu i teritorijalnu organizaciju zemlje koja će podjednako obuhvatiti sve tri sastavnice naroda.
Vrisak.info
